U mjesecu studenom 2025. (točan datum objave članka nije poznat) na stranicama crnogorskog internetskog portala IN4S, objavljen je članak naziva: Даниловић: Је ли појединце стид што у комшилуку, у ‘нашој ЕУ’, царује србофобија? (u prijevodu: Je li pojedince sram što u susjedstvu, u ‘našoj EU’, caruje srbofobija?). U članku se prenose izjave koje je Goran Danilović, predsjednik parlamentarne stranke Ujedinjena Crna Gora s jednim mandatom u Skupštini Crne Gore i nekadašnji ministar unutarnjih poslova i zastupnik u dva mandata u Skupštini, prvi puta objavio 9. studenog 2025. na svojem Facebook profilu. S obzirom na to da Danilović u svojoj izjavi govori o navodnoj „srbofobiji“ i „ksenofobiji“ u Hrvatskoj u kontekstu incidenta koji se dogodio u studenom u Splitu, a o kojem smo već pisali, smatramo opravdanim provjeriti točnost njegovih tvrdnji. 

 

Slika 1. Snimka zaslona naslovnice predmetnog članka na internetskom portalu IN4S.

Također, smatramo opravdanim istaknuti kako je sama vijest objavljena na internetskom portalu IN4S koji je, prema podacima Media Ownership Monitor Montenegro, poznat po „provokativnom ponašanju i obmanjujućim informacijama.“ Prema službenim informacijama, sjedište portala nalazi se u Podgorici u Srpskoj kući Crna Gora, a sam portal nije službeno upisan u registar crnogorskih medija, već je registriran na prostoru Srbije. Vlasnici IN4S su Vladimir Božović koji obnaša dužnost rektora Sveučilišta Crne Gore, Suzana Raičević, Velibor Adžić, Marina Božović i Gojko Raičević, jedan od osnivača Srpske kuće u Crnoj Gori čije je osnivanje u financijskom smislu podržala Vlada Republike Srbije i Aleksandar Vučić. U studenom 2019. Veleposlanstvo SAD-a u Podgorici optužilo je portal IN4S da je pod direktnim utjecajem Kremlja, odnosno Ruske federacije koja ga koristi za širenje dezinformacija u informacijskom prostoru Crne Gore i regije. 

Što se tiče samog rektora Božovića, potrebno je naglasiti kako je on aktivan zagovaratelj ruske agresije na Ukrajinu i ruskog utjecaja u Crnoj Gori o čemu nam svjedoči i jedna od njegovih izjava: „-Na kraju, još jednom potcrtavam, volumen srpskog nacionalnog osjećanja i političkog uticaja je statistički i sadržajno istovjetan proruskom osjećanju u Crnoj Gori. Stoga, usaglašena i strateški dobro osmišljena aktivnost na planu razvoja srpskih i ruskih kulturnih institucija u Crnoj Gori je apsolutni garant da će se ona vratiti svom originalnom, istorijskom duhovnom toku - naveo je Božović u govoru pod naslovom“.

U navedenom članku sporan je sam naslov članka, kao i sljedeća tvrdnja iz koje proizlazi naslov predmetnog članka:

Ad. 1. Povezivanje nasilnog incidenta u Zabjelima u Crnoj Gori o kojem smo već pisali sa onim koji se dogodio u Splitu u studenom iste godine, analoški implicira da se u Hrvatskoj dogodio usporedan fizički napad, samo na pripadnike srpske nacionalne manjine. Naime, u Splitu se nije dogodio fizički napad na pripadnike srpske nacionalne manjine i o tome smo već pisali u jednoj od prethodnih analiza.

Što se tiče položaja srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, potrebno je napomenuti kako je on uređen Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina (NN 155/02, 47/10, 80/10, 93/11) kojim je svim manjinama u Republici Hrvatskoj dana ustavna zaštita, odnosno pravo na korištenje vlastitog jezika i pisma, obrazovanja na vlastitom jeziku, osnivanje udruga i drugih ustanova, sudjelovanje u javnom životu itd. Izvješće Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska pravaUreda visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava (Office of the High Commissioner for Human Rights – OHCHR) od 3. srpnja 2024., jasno ukazuje na to kako Republika Hrvatska aktivno provodi politike poštivanja prava i vrijednosti nacionalnih manjina te da ne postoji nikakva državna politika zatiranja kulture, jezika i sličnih prava nacionalnih manjina. Nadalje, nesporna je činjenica kako na teritoriju Republike Hrvatske aktivno funkcionira Srpsko narodno vijeće (SNV), tijelo koje je na nacionalnoj razini zaduženo za koordinaciju lokalnih i regionalnih vijeća srpske nacionalne manjine te zaštitu, očuvanje i promoviranje interesa, jezika, kulture i običaja srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Bitno je za istaknuti kako je SNV osnovan temeljem odredbi Erdutskog sporazuma iz 1995. i Pisma Vlade RH o dovršenju mirne reintegracije što dodatno svjedoči o kontinuiranim naporima Vlade Republike Hrvatske i tadašnjeg predsjednika Dr. Franje Tuđmana u području politike općeg oprosta, pomirenja i stvaranja preduvjeta za miran suživot.

Također, SNV aktivno sudjeluje u radu Savjeta za nacionalne manjine koji je krovno tijelo nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Na teritoriju Republike Hrvatske postoji mnoštvo udruga, društava i sličnih institucija koje se nesmetano bave kulturnim, povijesnim, folklornim, izdavačkim i drugim aktivnostima te su direktno financirani sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske (primjerice, Srpsko kulturno društvo »Prosvjeta« u Zagrebu, Srpsko privredno društvo »Privrednik« u Zagrebu, Udruga srpske nacionalne zajednice »Uranak« u Varaždinu, Ustanova u oblasti kulture »Srpski kulturni centar« u Vukovaru itd.).

Ako ćemo sve sagledati i u financijskom smislu, onda možemo kao primjer uzeti Odluku o rasporedu sredstava koja se u Državnom proračunu Republike Hrvatske osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina u 2024. godini koju je donio Savjet za nacionalne manjine 19. travnja 2024. u kojoj su naznačena financijska sredstva namijenjena za kulturne, jezične, folklorne, izdavačke i druge aktivnosti svih nacionalnih manjina na teritoriju Republike Hrvatske. Iz navedene Odluke vidljivo je kako je za aktivnosti srpske nacionalne manjine predviđeno ukupno 2.326.350,00 eura iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. 

O sigurnosnom i društvenom položaju srpske manjine u Hrvatskoj pisali smo također u jednoj od prethodnih analiza pri čemu smo ukazali na to kako se iz službene dokumentacije Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) i pučke pravobraniteljice, jasno može zaključiti kako ne postoji društvena sustavna ili institucionalna diskriminacija srpske nacionalne manjine, kao ni bilo koje druge. Dostupne činjenice ukazuju na to da srpska manjina u Hrvatskoj ima zajamčena sva institucionalna i politička prava što u potpunosti negira tvrdnju da u Hrvatskoj vlada „srbofobija“. Ovdje je potrebno naglasiti kako se na sličan način u srbijanskom i crnogorskom medijskom prostoru šire neistinite i povijesno neutemeljene tvrdnje o povezanosti Hrvatske sa režimom nekadašnje Nezavisne Države Hrvatske (NDH) što se uklapa u navedeni narativ o „srbofobiji“ koji ima diskreditirajući i demonizirajući učinak po Hrvatsku.

Tvrdnja kako u Hrvatskoj „caruje srbofobija“ te povezivanje događaja u Zabjelima sa onim u Splitu, predstavlja zlonamjeran i propagandan narativ koji pojedinačne incidente pretvara u navodnu državnu politiku i opće društveno-političko stanje čime se stvaraju unutardruštvene i međunacionalne podjele te se čitatelje navodi na krive zaključke.