Dana 8. listopada 2025. na stranicama crnogorskog izdanja srbijanskog internetskog portala Alo!, objavljen je članak naziva: „BOKA PORUČUJE PODGORICI Dosta je selektivne pravde i poniženja“ u kojem se iznose optužbe na račun ministra vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordana Grlića Radmana koji je dana 4. listopada 2025. bio u radnom posjetu Crnoj Gori te je tom prigodom posjetio nekadašnji logor Morinj i odao počast ispred spomen ploče koja je podignuta u čast na stotine hrvatskih civila i branitelja koji su bili zatočeni u navedenom logoru, a o čemu smo već pisali u jednoj od prethodnih analiza.

 

Slika 1. Snimka zaslona naslovnice predmetnog članka na internetskom portalu Alo!

Prije same analize, potrebno je istaknuti kako je portal Alo! Prema podacima Media Ownership Monitor Srbija ocijenjen kao tabloidni dnevni list koji je registriran na prostoru Srbije te se nalazi u vlasništvu Saše Blagojevića koji je blizak vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci (SNS) koja se na čelu sa Aleksandrom Vučićem nalazi na vlasti u Srbiji.

U navedenom članku sporna je sljedeća tvrdnja čiju istinitost je potrebno provjeriti:

Ad. 1. „…u Boki se ljube skuti i temena ministru susjedne Hrvatske, koji komanduje našoj vladi šta treba da isporuči njegovoj zemlji“…

Ad. 1. Prema podacima Ministarstva vanjskih i europskih poslova, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman boravio je u subotu, 4. listopada 2025. godine, u radnom posjetu Crnoj Gori. Tom prigodom je zajedno sa delegacijom položio vijenac i zapalio svijeće ispred spomen ploče bivšeg logora Morinj povodom 34. godišnjice uspostave logora Morinj. Ovim činom sada već četvrtu godinu za redom, od postavljanja spomen ploče u listopadu 2022. godine, odaje se počast svim žrtvama i stradalnicima ovog logora. U delegaciji ministra Grlića Radmana bila su trojica bivših zatočenika logora Morinj i predstavnici Udruge dubrovačkih logoraša Zlatko Bagoje, Vlaho Veramenta i Igor Guljelmović. Također, u delegaciji su bili veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić, izaslanik ministra obrane Republike Hrvatske državni tajnik Tomislav Galić, posebna savjetnica ministra Vanda Babić Galić, župan Dubrovačko-neretvanske županije Blaž Pezo, predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnik Marko Potrebica i načelnik općine Konavle Božo Lasić.

Kao što smo već pisali, logor Morinj je formiran od strane Jugoslavenske narodne armije (JNA) u listopadu 1991. u mjestu Morinj u općini Kotor te je bio u funkciji od 3. listopada 1991. do 18. kolovoza 1992. Nosio je naziv „Sabirni centar za prihvat ratnih zarobljenika“. Prema podacima iz Knjige sjećanja: Ratni zločini tokom '90-ih u Crnoj Gori koja je objavljena 2021. u izdanju Inicijative mladih za ljudska prava iz Crne Gore (YIHR) te uz podršku Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore te Europske unije, stoji podatak kako je logor formiran odlukom Komande IX. Vojnopomorskog sektora Boke Kotorske na mjestu nekadašnjeg vojnog skladišta. Prvi zatvorenici dovedeni su u logor 3. listopada 1991. Prema službenim podacima, u logoru je na nečovječan način mučeno i zatvarano oko 300 hrvatskih civila i branitelja iz dubrovačkog područja, a od posljedica mučenja su preminule dvije osobe. O osobnim iskustvima logoraša i načinima na koji je funkcionirao logor Morinj, svjedoči nam Monografija dubrovačkih logoraša iz 2011. od autora Zdenka Bulića koja je tiskana u nakladi Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.Prema podacima iz sudskog procesa koji je započet 2007. i koji je pravomoćno okončan 2013., ukupno je šest pripadnika JNA (Mlađen Govedarica, Ivo Gojnić, Zlatko Tarle, Špiro Lučić, Boro Gligić i Ivo Menzalin) osuđeno za ratne zločine protiv ratnih zarobljenika koji su bili zatvoreni u logoru Morinj. Sudovi Crne Gore su u zasebnim parničnim postupcima donijeli i 154 odluke kojima je dosuđena naknada materijalne štete žrtvama logora.

Prema podacima Ministarstva vanjskih i europskih poslova, povodom posjeta ministra Grlića Radmana, postignut je „napredak u dijelu otvorenih pitanja, prije svega o odšteti za zatočenike logora Morinj“, „ali je naglasio i da za Hrvatsku nije prihvatljivo da se gradski bazen u Kotoru zove po Zoranu Džimiju Gopčeviću, nekadašnjem poznatom vaterpolistu koji je bio čuvar u logoru Morinj.“ Po završetku komemoracije u Boki, ministar Grlić Radman sudjelovao je na sigurnosnom forumu To Be Secure (2BS) koji se u to vrijeme održavao u Budvi. Tom prigodom, Ministar Grlić Radman „ponovio je potporu Hrvatske procesu proširenja i pristupnom procesu Crne Gore, izrazivši očekivanje kako će Crna Gora ostati usredotočena na provedbu reformi nužnih za daljnji napredak na EU putu te biti predana dobrosusjedskim odnosima i rješavanju otvorenih pitanja.“ Također, Ministar Grlić Radman održao je i bilateralni sastanak s potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Crne Gore Ervinom Ibrahimovićem. 

Slijedom navedenoga, razvidno je kako je ministar Grlić Radman posjetio Crnu Goru isključivo s ciljem unaprjeđenja međudržavnih odnosa te rješavanja svih otvorenih pitanja, a ne postavljanja uvjeta ili zapovijedanja što Crna Gora treba isporučiti Hrvatskoj. Ovaj tekst pokušava postići upravo suprotne ciljeve: spriječiti normalizaciju odnosa te zatvaranje otvorenih pitanja u skladu sa zajedničkim interesima Republike Hrvatske i Crne Gore.

Tvrdnja kako hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova zapovijeda što Crna Gora treba isporučiti Hrvatskoj predstavlja neistinit, zlonamjeran, obmanjujući i propagandan narativ kojim se generiraju unutardruštvene i međunacionalne podjele između Hrvatske i Crne Gore.