Dana 12. listopada 2025. na stranicama crnogorske podružnice srbijanskog internetskog portala Alo!, objavljen je članak naziva: „KNEŽEVIĆ Crna Gora mora skinuti ljagu koju su joj naneli Krivokapić i Konjević“ u kojem se spominje kako je Milan Knežević, zastupnik u Skupštini Crne Gore, predsjednik prosrpske parlamentarne Demokratske narodne partije i predsjednik kluba poslanika Za budućnost Crne Gore – Demokratska narodna partija, tijekom prosvjeda održanih u sredinom listopada 2025. u Morinju, zahtijevao da se ukloni spomen ploča koja je u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Ministarstva obrane Crne Gore postavljena 10. listopada 2022. na mjestu nekadašnjeg logora Morinj u Crnoj Gori, u kojem je bilo zatočeno na stotine hrvatskih civila i branitelja. 

Prilikom otkrivanja spomen ploče, uz crnogorske ministre događaju su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. Osim navedenih, na događaju su prisustvovali i ministar u Vladi Crne Gore Adrian Vuksanović, veleposlanik RH u Crnoj Gori Veselko Grubišić, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić te predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković, kao i zamjenik župana Dubrovačko-neretvanske županije Joško Cebalo, gradonačelnik Dubrovnika Mate Franković, načelnik Općine Konavle Božo Lasić te predstavnici Udruge dubrovačkih logoraša i zatočenici logora Morinj.

Sam natpis na spomen ploči je sljedeći: „Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotilo ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikada ne ponovi!“ uz napomenu da je tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku na tom mjestu u razdoblju od 3. listopada 1991. do 18. kolovoza 1992. bio logor, tzv. Centar Morinj za zatočene hrvatske civile i branitelje iz dubrovačkog podneblja.

 

Slika 1. Spomen ploča u Morinju. Izvor: Ministarstvo hrvatskih branitelja.

 

Slika 2. Snimka zaslona naslovnice predmetnog članka na internetskom portalu Alo!

U navedenom članku sporna je sljedeća tvrdnja čiju istinitost je potrebno provjeriti:

Ad. 1. Natpis na spomen ploči na mjestu nekadašnjeg logora Morinj ima komemoracijski smisao i sama ploča je postavljena s ciljem jačanja dobrosusjedskih odnosa te suočavanja s vlastitom prošlošću u smislu priznanja postojanja stvarnih zločina počinjenih nad hrvatskim narodom u ime velikosrpske agresije. 

Logor Morinj je formiran od strane Jugoslavenske narodne armije (JNA) u listopadu 1991. u mjestu Morinj u općini Kotor te je bio u funkciji od 3. listopada 1991. do 18. kolovoza 1992. Nosio je naziv „Sabirni centar za prihvat ratnih zarobljenika“. Prema podacima iz Knjige sjećanja: Ratni zločini tokom '90-ih u Crnoj Gori koja je objavljena 2021. u izdanju Inicijative mladih za ljudska prava iz Crne Gore (YIHR) te uz podršku Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore te Europske unije, stoji podatak kako je logor formiran odlukom Komande IX. Vojnopomorskog sektora Boke Kotorske na mjestu nekadašnjeg vojnog skladišta. Prvi zatvorenici dovedeni su u logor 3. listopada 1991. 

Prema službenim podacima, u logoru je na nečovječan način mučeno i zatvarano oko 300 hrvatskih civila i branitelja iz dubrovačkog područja, a od posljedica mučenja su preminule dvije osobe. O osobnim iskustvima logoraša i načinima na koji je funkcionirao logor Morinj, svjedoči nam Monografija dubrovačkih logoraša iz 2011. od autora Zdenka Bulića koja je tiskana u nakladi Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.

Prema podacima iz sudskog procesa koji je započet 2007. i koji je pravomoćno okončan 2013., ukupno je šest pripadnika JNA (Mlađen Govedarica, Ivo Gojnić, Zlatko Tarle, Špiro Lučić, Boro Gligić i Ivo Menzalin) osuđeno za ratne zločine protiv ratnih zarobljenika koji su bili zatvoreni u logoru Morinj. Sudovi Crne Gore su u zasebnim parničnim postupcima donijeli i 154 odluke kojima je dosuđena naknada materijalne štete žrtvama logora.

Stoga, tvrdnja kako je natpis na spomen ploči na mjestu nekadašnjeg logora Morinj „sraman i sramotan“ predstavlja neutemeljenu i zlonamjernu tvrdnju kojom se negiraju povijesno utemeljene činjenice te se narušava dostojanstvo i pijetet žrtava logora. Osim toga, potrebno je istaknuti kako se radi o izjavi pripadnika prosrpske političke struje koji svojim djelovanjem ne želi napredak i poboljšanje odnosa Crne Gore i Hrvatske te štoviše, sam ne priznaje Podgoricu kao glavni grad Crne Gore, već ističe da je to Beograd. 

Tvrdnja kako je natpis na ploči na mjestu nekadašnjeg logora Morinj „sramotan i sraman“, predstavlja netočnu i zlonamjernu tvrdnju koja ima za cilj diskreditirati Republiku Hrvatsku te umanjiti žrtvu koju su podnijeli civili i branitelji iz dubrovačkog podneblja koji su se nalazili u navedenom logoru za vrijeme Domovinskog rata.