ANALITIČKI ČLANAK (039)
Napomena: Tekst je temeljen na sadržaju emisije Dnevnik 2 HTV-a, 19.12.2025.
Gost: Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti dr. Franjo Tuđman.
Uvod
Odluka Europske unije o nastavku financijske pomoći Ukrajini, uz paralelne rasprave o korištenju zamrznute ruske imovine, ponovno je otvorila pitanja:
– održivosti europske solidarnosti
– otpornosti institucija
– sigurnosnih posljedica dugotrajnog rata
Rat u Ukrajini nije samo sukob dviju država. On je test političkog, ekonomskog i sigurnosnog kapaciteta Europe.
Financijska potpora Ukrajini i politička kohezija Europe
Dogovor o višegodišnjoj pomoći Ukrajini pokazuje da je Unija sposobna donositi strateške odluke i u uvjetima neslaganja.
Model financiranja podrazumijeva:
– zamrznuta ruska sredstva ostaju blokirana
– koristi se prinos od te imovine
– kapital se preusmjerava u stabilnost i obranu Ukrajine
Istodobno, unutar Unije jačaju političke napetosti. Pojedine države koriste demokratske procedure kako bi usporile procese, dok Moskva takve razlike pokušava iskoristiti za slabljenje europskog jedinstva.
Unatoč tome, europski pravni okvir omogućava donošenje ključnih odluka i bez potpune suglasnosti svih članica.
Rusija – retorika, prijetnje i nepouzdanost poruka
Ruska komunikacijska strategija prema Europi temelji se na proturječju:
– poruke o „razumu“ i izbjegavanju sukoba
– istodobne vojne prijetnje i omalovažavanje Zapada
Takav pristup:
– stvara psihološki pritisak
– zbunjuje javnost
– testira otpornost europskih društava
Povijesni obrasci – uključujući događaje neposredno prije invazije na Ukrajinu – pokazuju da se ruskim političkim obećanjima ne može pristupati bez opreza i jasnih međunarodnih jamstava.
Europa između obrane i optužbi za „militarizaciju“
Rastuća ulaganja u obranu često se predstavljaju kao militarizacija. No europski sigurnosni koncept usmjeren je na:
– odvraćanje
– zaštitu teritorija i infrastrukture
– pripremu društava na hibridne i kombinirane prijetnje
Suvremeni sigurnosni rizici uključuju:
– dronove i napade na zračne luke
– sabotaže i energetske poremećaje
– cyber operacije
– informacijski rat i destabilizaciju institucija
Jačanje obrambenih kapaciteta nije priprema za rat, nego pokušaj sprječavanja šireg sukoba.
Vrijeme kao sigurnosni faktor
Obrambeni kapaciteti ne nastaju preko noći.
Europa se suočava s:
– sporom proizvodnjom naoružanja
– tromim procedurama
– političkim uvjetovanjima između država
Vrijeme tako postaje ključna varijabla sigurnosti.
Onaj tko se brže prilagodi — smanjuje rizike.
Države koje trajno koče procese jačanja sigurnosnih kapaciteta dugoročno mogu snositi političke i ekonomske posljedice.
Uloga Hrvatske i domaće obrambene industrije
Hrvatska sudjeluje u obrambenim procesima Europe ne samo kroz nabave, nego i kroz razvoj rješenja.
Primjer razvoja protudronskih sustava pokazuje:
– povezivanje državnog i privatnog sektora
– oslanjanje na domaće znanje i tehnologiju
– uključivanje hrvatskih tvrtki u međunarodne sigurnosne projekte
Trend ide prema:
– manjim sigurnosnim partnerstvima
– zajedničkim projektima više država
– razvoju specijaliziranih kapaciteta
Takav pristup jača otpornost, ali i gospodarski potencijal.
Obrana kao društveni projekt
Obrana više nije samo pitanje vojske.
Sudjeluju:
– gospodarstvo i industrija
– znanstvene institucije
– sigurnosne službe
– mediji i informacijski sustavi
– građani kroz otpornost i informiranost
Ljudski kapital – znanje, stručnost i iskustvo – postaje ključan element europske sigurnosti.
Kako analiza pridonosi borbi protiv dezinformacija
Ovaj analitički okvir pomaže javnosti razumjeti sigurnosne teme bez senzacionalizma i propagandnih skraćenica.
Doprinos je višestruk:
– razdvaja činjenice od političkih interpretacija
– smanjuje prostor za narative o „militarizaciji Europe“
– objašnjava zašto zamrznuta ruska imovina ne znači pljačku, nego pravni instrument
– ukazuje na proturječnost ruskih poruka i ciljani pritisak na europsko jedinstvo
– pokazuje da jačanje obrane ima funkciju odvraćanja, a ne agresije
Istodobno, analiza upozorava na lažne dileme („naoružavanje ili mir“) koje često služe destabilizaciji.
Ovakav pristup razvija:
– kritičko čitanje medijskih sadržaja
– otpornost na manipulativne naslove
– razumijevanje dugoročnih sigurnosnih procesa
– povjerenje u provjerljive, strukturirane informacije
Umjesto proizvodnje novih narativa, analiza razbistruje sliku i pomaže građanima procjenjivati vijesti racionalno, u širem kontekstu.