ANALITIČKI ČLANAK (037)
Napomena: Tekst je temeljen na sadržaju emisije Podcast Velebit, 20.12.2025.
Gost: Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti dr. Franjo Tuđman.
Uvod
Tema dezinformacija u regionalnom medijskom prostoru otvara složenu sliku umreženih portala, političkih narativa i sustavnog oblikovanja percepcije građana. Sigurnosna pitanja, povijest i identitet pritom se često koriste kao alati političkog pritiska i manipulacije.
U središtu su tri poveđena procesa:
– politizacija hrvatskih obrambenih odluka
– izgradnja medijskih mreža u Crnoj Gori i regiji
Dezinformacijski okvir: konstruiranje slike „Hrvatske kao protivnika“
U regionalnim medijima često se proizvodi narativ prema kojem Hrvatska navodno djeluje protiv Srbije, dok se modernizacija hrvatskih obrambenih sposobnosti interpretira kao priprema za sukob.
Takav pristup zanemaruje temeljne elemente hrvatske sigurnosne politike:
– orijentacija na obranu i odvraćanje
– sigurnosna integracija kroz EU i NATO
– izostanak koncepta napadne strategije
Ovi narativi služe političkim ciljevima:
– stvaraju osjećaj stalne ugroženosti
– opravdavaju povećana ulaganja u naoružavanje
– skreću pozornost s unutarnjih društvenih i gospodarskih problema
– održavaju podjelu „mi protiv njih“
Sigurnosne teme tako postaju sredstvo unutarnje mobilizacije.
Medijske mreže i narativ „srpskog sveta“
Značajan dio poruka dolazi s regionalnih portala, osobito iz Crne Gore, koji objavljuju sadržaje snažnog emocionalnog naboja – s naglascima na povijesne traume i optužbe protiv Hrvatske.
Uočavaju se ponavljajući obrasci:
– portali su formalno lokalni, ali se faktično upravljaju iz Srbije
– prisutan je proruski i protuhrvatski narativ
– sadržaji se međusobno umrežuju i pojačavaju
– stvara se dugoročni interpretativni okvir
Time se sustavno učvršćuje slika:
– Hrvatske kao neprijatelja
– Srbije kao žrtve
– Zapada kao prijetnje
Otvara se i pitanje institucionalne odgovornosti kada se javnim sredstvima podupiru projekti koji u praksi proizvode propagandne učinke.
Manipulacija svakodnevicom: primjer „aplikacija“ i studentskih prosvjeda
Kao ilustrativan slučaj pojavila se teza da studentske prosvjede u Srbiji „upravljaju aplikacije iz Hrvatske“.
Riječ je o tehničkoj činjenici:
– pojedine platforme ranije nisu prepoznavale Srbiju kao tržište
– korisnici su birali Hrvatsku radi pristupa uslugama
– sustavi su ih bilježili kao „hrvatske korisnike“
Ovaj detalj reinterpretiran je u političku konstrukciju:
– prosvjedi se prikazuju kao „strano potaknuti“
– diskreditiraju se organizatori
– društvo se dodatno homogenizira oko vlasti
Primjer pokazuje koliko se brzo banalnost može pretvoriti u propagandno oružje.
Projekt ATENA – analitički odgovor na dezinformacije
Projekt ATENA razvijen je kao interdisciplinarni okvir za razumijevanje hibridnih prijetnji i dezinformacija. U radu sudjeluju stručnjaci iz različitih područja – sigurnosnog, komunikacijskog i akademskog.
Ključni ciljevi uključuju:
– identifikaciju lažnih i manipulativnih narativa
– potkrepljivanje analiza dokumentima i činjenicama
– prepoznavanje obrazaca i kanala širenja dezinformacija
– osvješćivanje društvenih i sigurnosnih posljedica
Naglasak je i na suradnji s regulatornim i istraživačkim institucijama te na jačanju medijske i sigurnosne pismenosti.
Važnost analize vlasničkih i uredničkih struktura
Razumijevanje medijskog utjecaja traži pogled iza objavljenog sadržaja.
Ključno je pratiti:
– tko je stvarni vlasnik medija
– tko oblikuje uredničku politiku
– kojim političkim ili financijskim centrima je medij blizak
– kako je umrežen s drugim platformama
Takva analiza omogućuje prepoznavanje mreža koje:
– sustavno plasiraju proruske i protuhrvatske narative
– prikrivaju političke interese iza privida „neovisnosti“
– ciljano oblikuju javnu percepciju u Hrvatskoj i regiji
Kako tekst pomaže u borbi protiv dezinformacija
Ovaj analitički prikaz:
– objašnjava načine konstruiranja slike „Hrvatske kao prijetnje“
– pokazuje kako se banalne činjenice pretvaraju u propagandne narative
– razotkriva ulogu regionalnih medijskih mreža
– potiče kritičko čitanje i provjeru izvora
– jača razumijevanje sigurnosnih posljedica dezinformacija