ANALITIČKI ČLANAK (036)
Napomena: Analiza je sastavljena na temelju izjava iznesenih u emisiji Podcast Velebit, 20.12.2025.
Gost: Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti dr. Franjo Tuđman.
Uvod
Suvremeni sigurnosni izazovi više nisu ograničeni na vojnu silu.
Jednako važni postaju:
• informacijski utjecaji,
• propagandne operacije,
• manipulacije medijskim sadržajem,
• konstrukcija lažnih narativa.
Informacijski prostor danas je postao polje nadmetanja, u kojem se istina, poluistina i ciljano konstruirane laži stapaju u poruke koje oblikuju percepciju građana.
Razumijevanje tih procesa ključno je za otpornost društva.
Propagandne mreže i „uvoz“ dezinformacija
U emisiji se analitički opisuje djelovanje ruskog propagandnog ekosustava, koji djeluje kroz više kanala i posredničkih platformi.
Naglasak je na:
• portalima koji formalno nisu „ruski“,
• sadržaju koji se preuzima i prevodi automatski,
• širenju iskrivljenih ili izmišljenih vijesti na različitim jezicima.
Posebno je istaknuto da se dio sadržaja širi preko:
• srpskog medijskog prostora,
• regionalnih portala koji djeluju kao „posrednici“,
• platformi koje stvaraju dojam neovisnih izvora.
Problem nije samo proruski narativ — problem je velik broj neistinitih ili manipulativnih poruka:
• vijesti bez izvora,
• izmišljeni događaji,
• točne informacije izvučene iz konteksta i upakovane u drugi narativ.
Time se stvara slika koja izgleda uvjerljivo — ali vodi pogrešnom zaključku.
Kako izgleda sofisticirana manipulacija: primjer baltičkih država
Opisani je konkretan primjer testiranja otpornosti društva na manipulacije.
U središnjem dnevniku jedne baltičke države prikazan je prilog u kojem se građani potiču da komentiraju tvrdnje o ruskoj „miroljubivoj“ politici. U vrlo kratkom vremenu:
• većina poziva dolazi s istih IP adresa,
• rezultati izgledaju kao da građani „masovno vjeruju Rusiji“,
• podaci se zatim plasiraju kao „dokaz javnog mišljenja“.
Sljedeća faza manipulacije bila je još važnija:
1. Objavljen je samo prvi dio rezultata – bez objašnjenja testa.
2. Društvene mreže preuzimaju poruku: „građani vjeruju Rusiji“.
3. Ruski mediji šire poruku vlastitom stanovništvu.
4. „Neovisni“ regionalni portali dodatno potvrđuju narativ.
5. Tek kasnije se otkriva da je riječ o organiziranoj operaciji.
U konačnici, javnost dobiva lažnu sliku, a povjerenje u vlastite institucije — slabi.
Izvlačenje iz konteksta kao najčešće propagandno sredstvo
Jedan od najopasnijih mehanizama manipulacije je djelomična informacija.
Primjeri:
• članci o političarima ili ministrima s fokusom na osobne diskreditacije,
• vijesti koje namjerno ističu samo negativne elemente,
• ukidanje šireg konteksta odluka i procedura.
U emisiji se naglašava da:
• ministar obrane ne odlučuje sam o nabavama,
• postoje jasne procedure i stručne procjene,
• odluke prolaze kroz Glavni stožer, ministarstva, Vladu i Sabor.
Kada se iz šire slike „izvuče“ samo jedna rečenica, dobiva se priča koja služi političkom ili propagandnom cilju — a ne istini.
Uloga europskih i nacionalnih institucija
Istaknuto je da odgovor postoji — ali je složen i dugotrajan:
• znanstvene institucije,
• specijalizirani centri za hibridne prijetnje,
• međunarodne suradnje,
• praćenje učinkovitosti dezinformacijskih kampanja.
Ipak, procesi su spori jer:
• učinci se mjere dugoročno,
• potrebno je provoditi ankete i testiranja na više uzoraka,
• rezultati moraju biti objektivni i provjerljivi.
To je suprotnost propagandi, koja djeluje brzo, emotivno i bez provjera.
Mediji između odgovornosti i senzacionalizma
Posebna pozornost posvećena je medijskoj praksi:
• naglašavanje negativnih vijesti,
• atraktivni, ali netočni naslovi,
• manipulacije brojkama i pojmovima.
Senzacionalističko novinarstvo pojačava učinak propagande — jer proizvodi:
• strah,
• zbunjenost,
• nepovjerenje.
Istodobno, mediji imaju i ključnu ulogu u zaštiti informacijskog zdravlja društva. Kada biraju kontekst, preciznost i provjerenost — povećavaju otpornost.
Kako analiza pomaže u borbi protiv dezinformacija
Ovaj tekst doprinosi javnoj edukaciji jer:
1. Pokazuje kako funkcionira propagandni lanac
Od proizvodnje vijesti → do manipulacije → do širenja u javnosti.
2. Razotkriva tehniku „djelomične istine“
Čitatelj uči da je najopasnije ono što izgleda točno — ali je istrgnuto iz konteksta.
3. Objašnjava ulogu institucija
Građani dobivaju uvid u stvarne procedure, umjesto pojednostavljenih narativa.
4. Jača kritičko mišljenje
Umjesto brzog zaključivanja — potiče se provjera, usporedba i razumijevanje procesa.
Zaključak
Informacijski prostor danas je polje strateškog nadmetanja.
Tko kontrolira narative — oblikuje percepciju i političke odluke.
Otpornost društva ne gradi se zabranama i cenzurom, nego:
• obrazovanjem,
• razumijevanjem kako propaganda funkcionira,
• jasnim i provjerljivim informacijama,
• odgovornim novinarstvom,
• institucionalnom suradnjom.
Samo tako se smanjuje prostor za manipulaciju i štiti sigurnost demokratskog poretka.