ANALITIČKI ČLANAK (032)
Napomena: Analiza je sastavljena temeljem izjava izv. prof. dr. sc. Gordana Akrapa, prorektora Sveučilišta obrane i sigurnosti dr. Franjo Tuđman, iznesenih 24. prosinca 2025. u emisiji „Globalna Hrvatska“ na N1 televiziji.
Uvod
Temelj dugoročne stabilnosti svake demokracije nije samo formalni institucionalni okvir, nego povjerenje građana u njegove procese. Kada izborne procedure, sigurnosne politike i vanjskopolitički prioriteti funkcioniraju transparentno i predvidivo, društvo postaje otpornije na manipulacije, vanjske pritiske i unutarnje radikalizacije.
U tom smislu, ključni sigurnosni izazovi s kojima se Hrvatska suočava danas nisu isključivo vojno-tehničke prirode — riječ je o sinergiji društvenih, informatičkih, političkih i geopolitičkih procesa koji oblikuju otpornost države i društva.
Povjerenje u izbore kao temelj političke stabilnosti
Izborni proces u demokraciji ima važnu psihološku i političku funkciju: potvrđuje legitimitet vlasti i osigurava miran prijenos političke odgovornosti. Višegodišnje iskustvo pokazuje da su izbori i referendumi često meta napada – od dezinformacijskih kampanja do pokušaja delegitimiranja rezultata.
U hrvatskom slučaju, izostanak „repova“ nakon izbornih ciklusa svjedoči o institucionalnom sazrijevanju. Transparentnost procesa i stabilnost procedura smanjuju prostor za teorije zavjere i sprječavaju eroziju povjerenja koja u mnogim državama postaje izvor dubokih političkih kriza.
Masovni skupovi i sigurnosna kultura
Veliki javni događaji test su sposobnosti države da očuva red, zaštiti građane i spriječi destabilizaciju.
Primjer masovnog okupljanja bez ijednog ozbiljnog incidenta pokazuje:
• spremnost institucija za krizne situacije
• koordinaciju policije, sigurnosnih službi i lokalne uprave
• korektnu suradnju s medijima u interesu javne informiranosti
Takvi događaji demistificiraju narativ da Hrvatska „lako tone u kaos“ i pokazuju da sigurnosni sustav funkcionira predvidivo i odgovorno.
Istodobno, potrebno je razlikovati događaj sam po sebi od kasnijih političko-informacijskih interpretacija. Pokušaji da se Hrvatsku pretvori u prostor sukoba krajnjih ideologija služe prije svega onima koji žele pokazati da je društvo radikalizirano – i to najčešće u korist aktera izvan Hrvatske.
Hrvatska i Bosna i Hercegovina: sigurnosna povezanost
Dijeljena granica i povijesna međuzavisnost čine stabilnost Bosne i Hercegovine trajnim hrvatskim sigurnosnim interesom.
Ključni elementi:
• pritisak ilegalnih migracija
• pokušaji političkog udaljavanja Hrvatske iz procesa jamstva stabilnosti
• pitanje ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda
Modeli poput Švicarske ili Belgije pokazuju da je održiva BiH moguća samo kroz ravnotežu i funkcionalnu podjelu odgovornosti – nikako kroz dominaciju jednog političkog aktera ili naroda.
Geopolitički okvir: Europa, SAD i globalne pomorske rute
U američkoj strategiji Europa polako gubi središnje mjesto. To otvara pitanje: gdje se u novoj raspodjeli moći nalazi Hrvatska?
Presudna je spoznaja da se sigurnost Europe ne brani u glavnim političkim centrima, nego na vanjskim granicama i ključnim prometnim rutama.
Samo jedan primjer pokazuje krhkost globalne sigurnosti: veliki dio europsko-kineske trgovine prolazi kroz Suez, Crveno more i Bab-el-Mandeb – prostor pod rizikom napada. Obranu prolaza danas održavaju uglavnom američke i britanske snage.
To jasno poručuje: Europa mora razvijati vlastite odvraćajuće kapacitete ako želi izbjeći ovisnost o drugima.
Rusija, Ukrajina i sigurnost NATO prostora
Privremeno primirje može odgovarati i Rusiji i Ukrajini – ali ne nužno vodi prema trajnom miru.
Za Rusiju ono znači vrijeme za:
• gospodarsku konsolidaciju
• unutarnje čišćenje korupcije
• obnovu vojnih kapaciteta
Za Ukrajinu – vrijeme za predah i reorganizaciju.
Istovremeno, hibridne provokacije prema baltičkim državama pokazuju model pritiska “ispod praga rata”, bez izravnog napada koji bi aktivirao članak 5. NATO-a. To otvara pitanja odvraćanja, solidarnosti i zajedničke obrane.
Kina kao geopolitička enigma
Kina se ne smije promatrati isključivo kao ekonomski partner. Razvoj umjetne inteligencije, energetskih kapaciteta i mornarice sugerira dugoročnu strategiju u kojoj pacifički prostor postaje središte nadmetanja.
Potencijalni sukob s SAD-om ne počiva samo na rivalstvu – nego na pokušaju kontrole ključnih pomorskih pojaseva i tehnološke dominacije.
Zaključak
Stabilnost Hrvatske ne ovisi samo o vojnoj snazi, nego o:
• povjerenju u institucije
• odgovornom djelovanju medija
• promišljenoj regionalnoj politici
• razumijevanju globalnih sigurnosnih procesa
Sigurnosna otpornost razvija se onda kada društvo razumije povezanost unutarnje politike, međunarodnih odnosa i informacijskih prijetnji – i kada se odluke donose racionalno, bez panike i ideoloških ekstremizama.
Kako tekst doprinosi edukaciji javnosti i borbi protiv dezinformacija
Ova analiza pomaže izgradnji otpornog informacijskog prostora jer:
• razdvaja činjenice od političkih narativa, pokazujući da izbori, masovni skupovi i sigurnosne procedure nisu poligon za senzacionalizam nego za racionalnu procjenu funkcioniranja institucija;
• demistificira pokušaje radikalizacije javnog prostora, objašnjavajući kako se ekstremne ideologije međusobno hrane i služe interesima trećih država;
• povezuje regionalnu sigurnost s hrvatskim nacionalnim interesima, čineći jasnim zašto stabilnost BiH nije “tuđa tema”, nego dio vlastite sigurnosne strategije;
• širi razumijevanje globalnih procesa, pokazujući kako prometne rute, energetski interesi i vojne strategije oblikuju svakodnevni život građana;
• raskrinkava iluziju jednostavnih rješenja, upozoravajući da ni primirja ni “brzi mir” ne postoje bez strateških posljedica.
Na taj način tekst jača:
• sigurnosnu pismenost
• kritičko čitanje medijskih sadržaja
• otpornost na propagandu i manipulacije
i potiče odgovorno sudjelovanje građana u demokratskim procesima — jer povjerenje u institucije nije samo politički ideal, nego sigurnosni imperativ.