Dana 29. prosinca u 17:00 sati (po GMT vremenu), ruski ministar vanjskih poslova Sergei Lavrov iznio tvrdnju da je Ukrajina sa 91 besposadnom letjelicom napala rezidencijalni objekt Valdai, ruskog predsjednika Putina koji se nalazi u Novgorodu. Napad se navodno dogodio u noći između nedjelje i ponedjeljka, odnosno 29. prosinca rano ujutro. Prema toj tvrdnji ruski sustav protuzračne obrane srušio je 89 tih letjelica od kojih 18 na području Novgoroda. Tu je tvrdnju potrebno provjeriti  s obzirom na znatne negativne posljedice koje je Rusija već najavila jer ih koriste kao argument za povlačenje iz mirovnih pregovora kao i najavu nastavka napadnih djelovanja te ponovnog napada na institucije ukrajinske države. Ruski su dužnosnici pozvali na osvetu bez da su pružili i jedan dokaz o tom napadu. 

Ukrajinski su dužnosnici tu rusku tvrdnju u potpunosti odbacili.

Provjera tvrdnje:

1. Ministar Lavrov je objavio podatak da je ruska protuzračna obrana srušila 89 ukrajinskih borbenih besposadnih sustava na području Novgoroda dok je rusko Ministarstvo obrane navelo da je srušilo, u isto vrijeme na istom području, samo 18 besposadnih letjelica tijekom noći sa 28.-29. prosinca. U tom se izviješću uopće ne spominje objekt u Valdaiu. Međutim, u obnovljenom izviješću koje je objavljeno 29.prosinca u 20:29 sati, Ministarstvo obrane Rusije mijenja svoju izjavu te tvrdi da je odbilo napad 91 borbene besposadne letjelice na rezidencijalni objekt predsjednika Rusija.

 

2. Navedeni objekt, poznat kao „Rezidencija Valdai“ odnosno pod drugim imenima "Užin" ili "Dolgije Borodi", nalazi se na obali jezera Valdai, oko 360 km sjeverno od Moskve. Radi se o vrlo snažno čuvanom rezidencijalnom objektu.

3. Glasnogovornik Kremlja D. Peskov je naveo da će od sada pozicija i putovanja predsjednika Putina biti označeni tajnim podacima.

4. Nema potvrđenih podataka o tome je li predsjednik Putin u navedeno vrijeme bio u toj rezidenciji. Međutim, nedugo prije nego je Lavrov iznio tu optužbu, Putin se u Kremlju sastao s ministrom obrane Belousovim, šefom FSB-a Bortnikovim kao i generalskim vrhom Ruskih oružanih snaga. Na tom sastanku nije spomenut navedeni napad.

5. Rusija je već jednom optužila (svibanj 2023.) Ukrajinu da je pokušala napasti Kremlj s ciljem atentata na Putina. Ukrajina je te optužbe odbacila. Međutim, treba reći da je Rusija u prvim danima početka druge agresije pokušala, uporabom specijalnih postrojbi doći do ureda predsjednika Zelenskog i eliminirati ga, kao i tadašnji vrh Ukrajine.

6. Nakon što je ministar Lavrov optužio Ukrajinu za napad, ruski državni mediji (TASS i RT) su odmah krenuli s distribucijom te vijesti. Također su unutar dva sata, poznati političari (O. Grushko, Y. Ushakov, S. Mironov, L. Slutsky, O. Zhuravlev) krenuli u distribuciju istog narativa.

 

7. Posebno je neobično što nitko iz područja Novgorda prije objave ministra Lavrova nije niti jednom izjavom spomenuo navedene događaje. Znakovito je da župan okruga Valdai , Y. Stade u svom obraćanju na društvenim mrežama povodom svečanosti u tom okrugu, objavljen na društvenim mrežama nije spomenuo navedeni događaj. Ni stanovnici mjesta Valdai, koji se nalazi 20 km od rezidencije, nisu naveli djelovanje sustava protuzračne obrane. Također ne postoje zapisi na društvenim mrežama o pokretanju protuzračne uzbune na tom području tog dana. Međutim, tek se dan nakon tog događaja pojavljuju prve informacije na ruskoj društvenoj mreži Vkontakte o tome da su se čule eksplozije noću 29. prosinca.

8. Također ne postoje snimke srušenih besposadnih sustava. Nisu objavljeni nikakvi konkretni dokazi da je do napada na navedeni objekt uistinu došlo. Treba istaknuti da je Rusija već znala koristiti radarske snimke kako bi potvrdila svoje tvrdnje. 

Treba uzeti u obzir da je informacija o napadu na rezidenciju u Valdaiu došla ubrzo nakon što su relativno uspješno završeni pregovori o uspostavi mira između SAD i Ukrajine na najvišoj razini.

Ne postoje pouzdani i vjerodostojni podaci ni informacije o tome da je do napada na rezidencijalni objekt predsjednika Putina uistinu došlo. Stoga se, kao i u kontekstu događanja u a pregovorima u SAD, ova informacija može smatrati neistinitom i namjerno objavljenom kako bi se pokušalo utjecati na političke, sigurnosne, mirovne i gospodarske procese kako u SAD, na ukrajinskom ratištu tako i u EU.