U mjesecu listopadu 2025. (točan datum objave članka nije poznat) na stranicama crnogorskog internetskog portala IN4S, objavljen je članak naziva: „Још једна њемачко-хрватска офанзива на Србију“ (u prijevodu: „Još jedna njemačko-hrvatska ofenziva na Srbiju“) u kojem se analizira i uspoređuje sadržaj članaka o studentskim prosvjedima u Srbiji koji su objavljeni na stranicama Jutarnjeg lista i njemačkog internetskog portala Deutsche Welle 27. listopada 2025. 

S obzirom na to da sam naslov članka implicira postojanje koordinirane medijske i političke suradnje između Njemačke i Hrvatske u svrhu širenja ciljanog negativnog narativa o vlasti u Srbiji i poticanja na nastavak prosvjednih aktivnosti, smatramo opravdanim provjeriti istinitost navedenih tvrdnji.

 

Slika 1. Snimka zaslona naslovnice predmetnog članka na internetskom portalu IN4S.

Smatramo opravdanim opetovano istaknuti kako je sama vijest objavljena na internetskom portalu IN4S koji je, prema podacima Media Ownership Monitor Montenegro, poznat po „provokativnom ponašanju i obmanjujućim informacijama.“ Prema službenim informacijama, sjedište portala nalazi se u Podgorici u Srpskoj kući Crna Gora, a sam portal nije službeno upisan u registar crnogorskih medija, već je registriran na prostoru Srbije. Vlasnici IN4S su Vladimir Božović koji obnaša dužnost rektora Sveučilišta Crne Gore, Suzana Raičević, Velibor Adžić, Marina Božović i Gojko Raičević, jedan od osnivača Srpske kuće u Crnoj Gori čije je osnivanje u financijskom smislu podržala Vlada Republike Srbije i Aleksandar Vučić. U studenom 2019. Veleposlanstvo SAD-a u Podgorici optužilo je portal IN4S da je pod direktnim utjecajem Kremlja, odnosno Ruske federacije koja ga koristi za širenje dezinformacija u informacijskom prostoru Crne Gore i regije. 

U navedenom članku sporne su sljedeće tvrdnje koje je potrebno provjeriti:

Ad. 1. Jutarnji list jest kao sekundarni prenositelj sadržaja prenio i urednički prilagodio članak kojeg je prvotno objavio njemački Deutsche Welle, no radi se o uobičajenoj medijskoj praksi prenošenja/preuzimanja teksta iz drugih medija. Kao dokaz da se radi o uobičajenoj praksi i pravilu, možemo navesti članak od 8. prosinca 2025. koji je preuzet od The Economista. Postoje i brojni drugi primjeri preuzimanja članaka.

Činjenica da je jedan medij prenio tekst i saznanja drugog medija, ne implicira koordiniranu medijsku, a pogotovo ne političku suradnju i ciljanu „ofenzivu“, odnosno ciljano djelovanje prema određenoj zemlji s namjerom da je se destabilizira te da joj se nanese unutarnja društveno-politička šteta. Stoga, sam naslov članka je neutemeljen i obmanjujući te proizlazi iz težnje da se činjenica kako je članak prenesen projicira prema čitateljima kao dokaz o političkom i medijski koordiniranom napadu na Srbiju. Također, sam naslov članka ciljano sadrži vojni izraz i povijesnu opterećenu riječ „ofenziva“ što u etimološkom smislu znači „opći napad na protivnika kojim se nastoje postići strateški ili operativni ciljevi s odlučujućim utjecajem na ishod operacije“. Korištenjem takvih termina nastoji se kod publike izazvati snažnija reakcija. Slijedom navedenog, sam naslov članka je retorički nabijen, neutemeljen i obmanjujući.

Ad. 2. Povezivanje prenošenja medijskog sadržaja na razini dvije države sa povijesnim savezništvima iz vremena Drugog svjetskog rata predstavlja neutemeljenu povijesnu analogiju koja nema logičkog smisla. Uspoređivanje suvremenih medijskih praksi sa povijesnim savezom nacističke Njemačke i Nezavisne Države Hrvatske (NDH), predstavlja retoričku figuru, a ne provjerljivu činjenicu. Na neopravdan i neistinit način pogrešno se poistovjećuju države, režimi i mediji te se pritom ne iznose nikakvi dokazi kojima bi se potkrijepile tvrdnje o navodnoj političkoj, odnosno medijskoj suradnji Hrvatske i Njemačke „protiv Srba i Srbije“. Povezivanje Adolfa Hitlera i Ante Pavelića u ovom kontekstu, služi kao alat oblikovanja informacijskog okoliša u smislu manipulacije i emocionalne mobilizacije čitatelja u srbijanskom informacijskom prostoru te se može usporediti sa brojnim drugim tekstovima koji se sustavno pojavljuju u srbijanskim medijima i u kojima se spominju navodne akcije koje Hrvatska provodi s ciljem rušenja i destabilizacije političkog poretka u Srbiji.

Tvrdnja kako njemački Deutsche Welle i hrvatski Jutarnji list provode koordiniranu medijsku i političku kampanju destabiliziranja i nanošenja društveno-političke štete Srbiji, predstavlja zlonamjeran, obmanjujući i propagandan narativ kojim se generiraju unutardruštvene i međunacionalne podjele te se nastoji ciljano preusmjeriti odgovornost za trenutno društveno-političko i ekonomsko stanje u Srbiji prema vanjskim akterima, odnosno Hrvatskoj i Njemačkoj.