Na portalu index.hr, objavljen je dana 08. prosinca 2025. godine u 21:17, nepotpisan tekst pod naslovom „Filozof Buden: Djeca koja se sad rađaju su zadnje Hrvatice i Hrvati. Neće ih više biti“ (Slika 1.). U članku se prenose tvrdnje koje je, kako navodi index.hr, „…iznio filozof i kulturni teoretičar Boris Buden. Jedan od najpriznatijih intelektualaca hrvatskog podrijetla u razgovoru za N1 BiH…“.

 

Slika 1. Snimka zaslona iz koje su vidljivi podaci o tekstu koji je predmet ove analize.

Tekst je u kratkom vremenu prenio čitav niz hrvatskih i regionalnih medija: Jutarnji list, Zadarski list, Slobodna Dalmacija, Telegram.hr, Teleskop.hr, N1info.hr, Tportal.hr, 24sata.hr, Dnevno.hr, vecernji.ba i drugi.

U tekstu se spominje čitav niz spornih tvrdnji, koje zahtijevaju provjeru. Predmet ove analize su tvrdnje koje su sadržajno povezane i čine smislenu cjelinu, a odnose se na tematska područja projekta ATENA: obrana i vojne sposobnosti, hrvatski, EU i NATO interesi te međunarodni odnosi. 

Radi transparentnosti i očuvanja izvornog konteksta (Slika 2.), ovdje najprije navodimo sporne dijelove teksta:

„Dok se Zapad ponovno naoružava, a Hrvatska taj trend bez rasprave slijedi, golema neravnoteža moći ostaje nepromijenjena.“

„Amerika ima bilijun i pol dolara godišnjeg vojnog budžeta. A u principu joj vojska ni ne treba. Europa se naoružava, i Hrvatska je spremno prihvatila taj proces", rekao je Buden gostujući u emisiji Izvan okvira.“

„Kupujemo tenkove koji u Ukrajini ničemu ne služe", rekao je. "Ti tenkovi u Ukrajini nemaju nikakvu ulogu. Ne izvode se iz skloništa jer bi odmah bili uništeni", kazao je.“

 

Slika 2. Snimka zaslona iz koje je vidljiv dio teksta, koji je predmet ove analize.

Provjerili smo točnost slijedećih spornih tvrdnji:

U Hrvatskoj se rasprava o potrebi naoružavanja, a u posljednje vrijeme posebice i o nabavi tenkova, vodi na više razina. Osim ne-javne razine (stručni i politički krugovi u kojima se definiraju strateški prioriteti i donose političke odluke), u medijima i analitičkim komentarima javno se raspravlja o smislu ulaganja u tenkove, u kontekstu demografije, socijalnih potreba i promjena na bojištima (dronovi, protuzračna i protudronska obrana). Jednako tako, javna rasprava se vodi i među političkim akterima, gdje dio aktera podržava modernizaciju kao nužnu za NATO interoperabilnost i sigurnost, dok kritičari ističu visoku cijenu i pitanje prioriteta u odnosu na zdravstvo, obrazovanje i demografsku politiku. Činjenica je i da se Hrvatska naoružava zbog jačanja obrambenih sposobnosti i odvraćanja u svjetlu nove sigurnosne arhitekture, a ne radi naoružavanja samog.

Iz navedenog proizlazi da nije točna tvrdnja da Hrvatska trend naoružavanja slijedi bez rasprave.

Prema podacima U.S. Department of Defense, godišnji obrambeni proračun SAD-a kreće se, za razdoblje od 2023. do 2025., između 850 i 900 milijardi dolara godišnje, a navodi se i da je on, u razdoblju od 2022. do 2024. godine, narastao s oko 700 na 850 milijardi dolara godišnje. Prema procjeni SIPRI (Stockholm International Peace Research Institute), službena vojna potrošnja SAD-a u 2024. iznosila je oko 997 milijardi dolara. Ovi iznosi su neusporedivo manji od iznesene tvrdnje o bilijun i pol dolara godišnjeg vojnog budžeta Amerike.

Čak i kada se pribroje navedeni troškovi koje SIPRI isključuje iz svoje definicije vojne potrošnje, dolazi se do podatka o ukupnoj godišnjoj potrošnji za 2024. godinu od 1,273.1 bilijun dolara, od iznesene tvrdnje o bilijun i pol dolara godišnjeg vojnog budžeta Amerike.

Iz navedenog proizlazi da nije točna tvrdnja da Amerika ima bilijun i pol dolara godišnjeg vojnog budžeta.

Sjedinjene Američke Države bez ikakve dvojbe trebaju snažnu vojsku za odvraćanje globalnih aktera s potencijalno agresivnim nakanama, poput Kine i Rusije, čuvanje vlastitih globalnih interesa i osiguranje nacionalne sigurnosti u eri produženih sukoba. Stoga oko tog pitanja u SAD-u postoji konsenzus, i nema ozbiljnog političara koji se s time ne slaže.

U SAD-u postoji široki dvopartijski konsenzus o potrebi snažne vojske, što se vidi u godišnjem usvajanju National Defense Authorization Act (NDAA) s ogromnim većinama (npr. 86-11 u Senatu 2024.), gdje obje strane podržavaju financiranje i modernizaciju vojske, bez ozbiljnih protivljenja među utjecajnim političarima. Javne ankete pokazuju da 64% Amerikanaca želi veće globalno vodstvo SAD-a uz snažnu vojsku. Nema ozbiljnog političara koji osporava samu potrebu vojske, već se rasprava vodi oko veličine, fokusa i spremnosti.

Predsjednik Trump stavlja prioritet na vojnu spremnost i modernizaciju, naglašavajući potrebu za većim ulaganjima kako bi se spriječili ratovi daleko od američkog tla, poput potencijalnog sukoba oko Tajvana. Vojska štiti slobodu, kao "cijenu" koju plaćaju građani kroz proračun i spremnost, sprječavajući potencijalno agresivne međunarodne aktere da preoblikuju svjetski poredak i ugroze NATO saveznike.

Iz navedenog proizlazi da nije točna tvrdnja da Americi u principu ne treba vojska.

Zapadni tenkovi su i dalje ključni u Ukrajini, u kombiniranim operacijama, posebno kada se koriste prilagođene taktike poput raspršenih formacija ili podrške pješaštvu. Primjerice, u ukrajinskoj ofanzivi na Kursku 2024., tenkovi su bili presudni za proboj ruskih obrana uz napredno izviđanje (ISR), omogućivši time čimbenik iznenađenja i napredovanje kroz manje utvrđene zone.

Ruske snage također koriste tenkove za napredovanje u mehaniziranim napadima, kada su ukrajinske obrane dronovima oslabljene, pokazujući da ostaju relevantni pod pravim uvjetima na bojišnici. U prilog tome ide i podatak da su ukrajinske snage uništile ili pogodile preko 1.159 ruskih tenkova samo 2025., što naglašava intenzivnu i aktivnu ulogu oklopa na bojnom polju.

Umjesto masovnih napada, koji ih čine ranjivima na dronove, Ukrajina raspršuje tenkove u manjim jedinicama s pješaštvom, MANPADS-ima i protudronovskim timovima, smanjujući time njihove gubitke i povećavajući učinkovitost. NATO zemlje i dalje ulažu u tenkove, unatoč njihovim ranjivostima, jer prilagođene metode (kao kod Leopard 2) i dalje dokazuju njihovu vrijednost.

Zapadni tenkovi su aktivno korišteni u ukrajinskim operacijama tijekom 2024. i 2025., što dokazuju vizualno potvrđeni gubici koji impliciraju njihovo uključivanje u borbu, uključujući ofenzive kod Robotyne i Kurska. Jednako tako, dokumentirani su i ruski gubici tenkova.

Oryx dokumentira barem 25 Leopard 1A5 (uništeno i oštećeno), 28 Leopard 2A4 i 13 Leopard 2A6 ukrajinskih gubitaka, što ukazuje na njihovo korištenje u borbenim akcijama tijekom 2024.-2025., posebno u kombiniranim napadima uz pješaštvo. Ovi gubici (ukupno 66 Leopard varijanti) potvrđuju da su tenkovi izvođeni iz skloništa i sudjelovali u probojima obrana.

M1A1 Abrams (22 vizualno potvrđena ukrajinska gubitka, uključujući 10 uništenih) korišteni su u borbama tijekom 2024., ali su privremeno povučeni s prve linije nakon gubitaka zbog djelovanja FPV dronova 2025., te nadograđeni reaktivnim oklopom i protudronovskim sustavima, koji su omogućili njihovu daljnju uporabu.

Dva Challenger 2 su potvrđeno uništena (jedan kod Robotyne 2023., drugi u Kursku 2024./2025.), s dodatnim gubicima tijekom ukrajinske ofanzive u Kursku u kolovozu 2024. i siječnju 2025., gdje su korišteni od strane 82. zračno-desantne brigade za podršku napadima. Oštećenja od Lancet dronova i FPV-a pokazuju aktivno korištenje u raspršenim formacijama, kao mobilna artiljerija.

Prema najnovijim dostupnim podacima Kiel Instituta, Ukrajini je do sada isporučeno preko 800 tenkova zapadne proizvodnje, što bi značilo da njihovi vizualno potvrđeni gubitci iznose nešto više od 10%. Čak i ako uzmemo da je metodologija koju koristi Oryx konzervativna (samo vizualno potvrđeni gubitci) te da stvarni gubitci (koji uključuju vizualno nepotvrđene slučajeve – npr. potpuno uništeni bez vizualnih dokaza) mogu biti 2-3 puta viši, još uvijek bi se radilo o do oko 30% gubitaka, što svakako nije niti blizu potencijalnom opravdanju tvrdnji o tome da „ničemu ne služe“ i „nemaju nikakvu ulogu“, odnosno ne izvođenju iz skloništa „jer bi odmah bili uništeni“.

Iz navedenog proizlazi da nije točna tvrdnja da Zapad kupuje tenkove koji u Ukrajini ničemu ne služe, te da ti tenkovi u Ukrajini nemaju nikakvu ulogu i ne izvode se iz skloništa jer bi odmah bili uništeni.