Dana 28. listopada 2025. portal iz Republike Srbije Pink.rs objavio je članak pod naslovom „USTAŠE ŽELE KRVOPROLIĆE: Hrvati direktno pozvali na ubijanje u Srbiji (FOTO)”. Podnaslov članka glasi: „U hrvatskim medijima direktno pozivaju na ubijanje u Srbiji.” U tekstu se navodi kako je Jutarnji list objavio članak pod naslovom „Srbija bi ove subote mogla planuti: ‘Ovo nam je zadnja prilika. Ili sad, ili nikad’.” U članku na portalu Pink.rs objavljena je samo snimka zaslona s društvene mreže (Facebook ili Instagram) korisnika @Silvana71376830, bez poveznice na izvorni tekst objavljen u Jutarnjem listu.

 

Snimka fotografije koju je objavio portal Pink.rs

Identičnu vijest s istim naslovom prenijeli su i drugi mediji u Republici Srbiji – portali Novosti.rs, Vidovdan.info i NS Uživo. Vijest se zatim proširila i na makedonski portal Time.mk, koji prikuplja vijesti iz drugih medija.

Projekt ATENA, u okviru svoje točke 5. – Informacijska i kiber sigurnost, bavi se prepoznavanjem i razotkrivanjem protuinformacija i dezinformacija koje se šire u digitalnom prostoru, a koje mogu negativno utjecati na sposobnost zaštite nacionalnih interesa Republike Hrvatske i njezinih građana. U tom je kontekstu provedena provjera članka i videozapisa objavljenih na srpskim portalima, u kojima se iznosi tvrdnja da su „Hrvati direktno pozvali na ubijanje u Srbiji.” Cilj provjere bio je utvrditi točnost navoda i procijeniti predstavlja li objavljeni sadržaj moguću dezinformaciju koja svojim sadržajem i načinom prezentacije može narušavati međunarodni ugled Republike Hrvatske te pridonositi širenju negativnih stereotipa i protuinformacija u kiberprostoru.

Jutarnji list je 27. listopada 2025. objavio članak pod naslovom „Srbija bi ove subote mogla planuti: ‘Ovo nam je zadnja prilika. Ili sad, ili nikad’”, a iznad naslova crvenim slovima stoji oznaka „Sudbonosan dan.” Jutarnji list, koji su srpski mediji prozvali za „izravno pozivanje na ubijanje u Srbiji”, nije izvorni autor teksta, već je članak prenio s portala Deutsche Welle, čiji je autor Nemanja Rujević. Tekst je objavljen na DW-u 27. listopada 2025. Članak na Jutarnjem listu u potpunosti je identičan onome objavljenom na DW-u, a kao autor je jasno naveden portal Deutsche Welle. Izvorni naslov DW-ova članka glasi „Godina bunta u Srbiji: kraj je tko zna gdje i tko zna kakav”, a podnaslov „Srbija gleda prema Novom Sadu, gdje je sve počelo prije godinu dana. Kakva je bila ta godina pobune? I, iako se kraj ne nazire, jesu li studenti već uveli društvo u nešto novo?”

Izvorni tekst portala Deutsche Welle najavljuje skup u Novom Sadu koji će se održati na godišnjicu nesreće na Željezničkom kolodvoru u Novom Sadu, prilikom koje je poginulo 16 ljudi. DW je razgovarao s novinarom iz Novog Sada Nedimom Sejdinovićem, koji je opisao situaciju u gradu i istaknuo kako se očekuje veliki skup te da je zbog potražnje teško pronaći smještaj. Novinar nije ni jednom rečenicom pozvao na nasilje, već je, naprotiv, naglasio kako „incidenti idu u prilog režimu i ‘Vučićevoj propagandi’“ te da nije isključeno da će „‘ubačeni elementi’ pokušati izazvati sukobe“, dodajući da „‘Vučiću neće biti od velike koristi ako toga dana Novi Sad, zbog policijskog nasilja ili nečeg sličnog, postane glavna vijest u europskim medijima.’“

DW je razgovarao i sa studenticom Jelenom Popadić, koja je izjavila: „‘Ovdje se već toliko dugo krade da su se ljudi navikli, ali sada su krađa i korupcija došli dotle da su izgubljeni ljudski životi.’“ Dodala je: „‘Ljudi su shvatili da je to to. Ili sada ili nikad. Neće odustati. Mladi nemaju što izgubiti. Život ovdje, ovakav kakav je, jednostavno nema smisla. Ovo je posljednja prilika.’“ Upravo je ovu izjavu studentice Jutarnji list istaknuo kao podnaslov svojeg članka, koji je prenio s DW-a.

DW je u članku prenio i izjavu umirovljenika Branka iz Požarevca, koji je rekao: „‘Ne volim SNS, ali predsjednika poštujem, tko god on bio. Izbori su u Srbiji slobodni, pa neka narod bira.’“ Dodao je: „‘Želim da budemo normalni, da se ne gledamo poprijeko, da se ne tučemo.’“ Deutsche Welle je razgovarao i s filozofom Andrejem Perunovićem, koji je ocijenio da su „‘mladi poput povratka nesvjesnog koje je dugo bilo potiskivano’“ te da „‘iako su ideološki heterogeni, njihovo je djelovanje vrlo ljevičarsko te predstavlja otpor nacionalističkim narativima.’“ Ostatak teksta DW-a deskriptivne je naravi i opisuje prosvjede u Srbiji tijekom protekle godine. 

Članak koji je Jutarnji list prenio od Deutsche Wellea ne sadrži nikakav poziv na nasilje ili ubijanje, a izjava „Ovo nam je zadnja prilika. Ili sad, ili nikad.” nije izjava hrvatskog građanina, nego srpske studentice Jelene Popadić.

Analizom sadržaja objavljenog na portalu Pink.rs, kao i provjerom izvornog teksta na portalima Jutarnji list i Deutsche Welle, utvrđeno je da se tvrdnja o „pozivu Hrvata na ubijanje u Srbiji” temelji na pogrešnom i manipulativnom tumačenju naslova članka, bez uvida u stvarni sadržaj teksta. Portal Pink.rs izostavio je poveznicu na izvorni članak te je svojim čitateljima prikazao samo snimku zaslona naslova i podnaslova, čime je omogućio stvaranje lažnog dojma o sadržaju i kontekstu objave. Međutim, ni sam naslov članka koji je prenio Jutarnji list ne može se protumačiti kao poziv na ubijanje, a podnaslov je zapravo izjava srpske studentice, a ne hrvatskih novinara.

Izvorni tekst, koji je napisao novinar Deutsche Wellea Nemanja Rujević, ne sadrži nikakav poziv na nasilje, već opisuje društvene i političke okolnosti u Srbiji te donosi izjave građana koje su isključivo refleksivne i nenasilne. Prenošenjem članka bez konteksta i bez navođenja izvora, Pink.rs i drugi portali koji su ga preuzeli kreirali su dezinformaciju koja potencijalno potiče međunacionalne napetosti i negativne stereotipe o Hrvatskoj i njezinim građanima.

Na temelju provedene provjere može se zaključiti da je riječ o dezinformaciji, čiji je cilj izazivanje emocionalne reakcije publike i jačanje negativnog sentimenta prema Hrvatskoj. Objavljeni članci na srpskim portalima ne udovoljavaju osnovnim profesionalnim standardima novinarstva jer ne sadrže provjerene izvore, ne pružaju kontekst i izostavljaju ključne informacije koje bi čitatelju omogućile samostalnu procjenu vjerodostojnosti tvrdnje.