Dana 27. listopada 2025. godine na stranicama bosanskohercegovačkog internetskog medija i dnevnih novina Dnevni avaz izašao je članak naslovljen: „Vučić: ''Hrvati neće postati vlasnici NIS-a''“ u kojem se prenose izjave predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića o stanju u Naftnoj industriji Srbije (NIS).

 

Slika 1. Naslovnica predmetnog članka.

U navedenom članku, sporna je sljedeća tvrdnja čiju istinitost je potrebno analizirati:

Ad 1. – „Pošto vidim da u Hrvatskoj nastavljaju priču kako će oni postati vlasnici, ja samo da kažem njima – a ako ima i nekih Rusa koji o tome razmišljaju – da ih obavijestim da se to neće dogoditi. Samo da to imaju u vidu, ništa više - izjavio je Vučić za list "Informer".“

Tvrdnja da Republika Hrvatska vodi narativ kako će postati vlasnik NIS-a nije točna i proizlazi iz pogrešnog tumačenja izjava visokih hrvatskih dužnosnika, a posebice ministra gospodarstva Ante Šušnjara koji je jasno ukazao na to kako je „Hrvatska spremna ući u vlasničku strukturu Naftne industrije Srbije (NIS) i zavladati maloprodajnim tržištem u toj susjednoj zemlji, a što bi i jednima i drugima značajno olakšalo poslovanje.“ Nadalje, tvrdnja ministra Šušnjara kako je „naša ruka ispružena“, odnosi se na mogućnost suradnje ili djelomičnog sudjelovanja u vlasništvu, a ne na preuzimanje cijele kompanije. Izjave iz Hrvatske nisu dane u obliku tvrdnje  nego su u obliku teme o kojoj se može razmišljati i razgovarati na međudržavnoj razini. Dakle, Republika Hrvatska je javno iskazala interes za strateško partnerstvo i ulazak u vlasničku strukturu, a ne za preuzimanje NIS-a u potpunosti. Bitno je pritom za naglasiti kako je Republika Hrvatska, odnosno Jadranski naftovod (JANAF), ključan opskrbljivač naftne rafinerije u Pančevu koji ujedno omogućuje njenu neometanu aktivnost i operativnost.

Izjave predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića da „Hrvatska nastavlja priču kako će oni postati vlasnici“ temelji se na iskrivljenom prikazu hrvatskih stavova, budući da u hrvatskim službenim izjavama nema potvrde o interesu za potpunim vlasništvom i obveznom prodajom Hrvatskoj, nego samo o mogućem suvlasništvu ili partnerstvu u navedenom području kako bi se Srbiji osigurao pristup naftnom tržištu i prebrodila očekivana energetska kriza u vremenu nakon što se iscrpe pričuve a u slučaju da u međuvremenu ne dođe do rješenja tog problema u tom vremenu. 

Također, poruke koje predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić upućuje javnosti poput „Sad ću vam reći, mi smo zainteresirani da kupimo Hrvatsku elektroprivredu, JANAF, sve!“ kao i „mi već imamo najbolju ponudu za HEP, nitko im neće ponuditi toliko novca. Nema te Amerike, Kine, dat ćemo 50 posto više novca za HEP nego bilo koji drugi ponuđivač na svijetu i neka imaju to na vidu, neka to zabilježe.“, treba promatrati u kontekstu nastojanja da se umanje vlastiti unutarnji gospodarski, financijski i politički problemi, skrene pozornost s aktualnih izazova s kojima se Srbija suočava te stvori dojam ekonomske snage i stabilnosti pred domaćom, ali i međunarodnom javnošću. Radi se o namjernoj manipulaciji kojom se pokušava oblikovati negativna percepcija o hrvatskim namjerama i ojačati pozicija vlasti u Beogradu kroz kontrolu medijskog narativa i poticanje društveno-političkih podjela.

Izjave predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića da „Hrvatska nastavlja priču kako će oni postati vlasnici“ temelji se na iskrivljenom prikazu hrvatskih stavova, koji je pak nastao i proširen medijskim prostorom s ciljem stvaranja političke napetosti i ukupne diskreditacije Republike Hrvatske. Iako se zapravo radi o ekonomskoj i energetskoj inicijativi koja je predstavljena u kontekstu međudržavne suradnje, narativ srbijanskog predsjednika Vučića sugerira prijetnju i agresivne namjere Republike Hrvatske što nije točno i navodi čitatelje na krive zaključke.