Objave
Je li istinita tvrdnja da su tijela kaznenog progona Srbije uhitila jedanaestero svojih državljana u Berlinu i Parizu?
01.10.2025 05:55 AM
83 views
Dana 30. rujna 2025., u 07:01 sati na internetskom portalu Tportal objavljen je članak pod nazivom: „Srbija uhitila 11 svojih državljana u Berlinu i Parizu: Primali su upute stranih obavještajaca“ u kojem se govori o uhićenju jedanaestoro državljana Republike Srbije „pod sumnjom da su djelovali u zločinima iz mržnje u Berlinu i Parizu“. Snimka naslovne stranice prikazana je slikom 1. Također, navodi se kako je glavni organizator skupine inicijala M.G. u bijegu te da je „djelovao prema uputama strane obavještajne službe.“ Bitno je za naglasiti kako se u članku prenose saznanja koja je prvi objavio internetski portal Politico, a na temelju izvješća Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srbije.
 
Slika 1. Snimka stranice web portala tportal snimljena 30.9.2025. u 10:24 sati s netočnim podacima
 
Slika 2. Snimka stranice web portala tportal snimljena 30.9.2025. u 10:24 sati s točnijim podacima

Naime, u službenom priopćenju Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srbije, navodi se sljedeće: „Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Smederevu, a u zajedničkoj akciji sa Policijskom upravom u Smederevu i Bezbednosno informativnom agencijom, uhapšeno je 11 lica sa područja Velike Plane i Beograda i to F.P., N.Ć., A.S., A.B., Đ.P.,S.P., N.Ž., N.D., A.M., N.S. i D.M., zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivična dela udruživanje radi vršenja krivičnih dela, rasna i druga diskriminacija i špijunaža.“  

Također, navodi se sljedeće: „Postoje osnovi sumnje da je osumnjičeni M.G. koji se nalazi u bekstvu, postupajući po instrukcijama strane obaveštajne službe, na teritoriji Republike Srbije organizovao i obučavao grupu srpskih državlјana – osumnjičene D.M., B.Đ., P.Đ., N.Ć., A.S., D.M., F.P., A.B., Đ.P., N.Ž.,S.P., N.S., N.D. i A.M., koja grupa je, uz pomaganje K.S., imala za cilј da na osnovu razlike u rasi, boji kože, verskoj pripadnosti, nacionalnosti i etničkom poreklu, na teritoriji Republike Francuske i Savezne Republike Nemačke, krši osnovna lјudska prava i slobode zajemčene opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava i ratifikovanim međunarodnim ugovorima.“

Dakle, iz navedenog priopćenja evidentno je kako su jedanaestorica osumnjičenika uhićeni na teritoriju Republike Srbije (osobe sa područja Velike Plane i Beograda) u zajedničkoj akciji Policijske uprave u Smederevu i Bezbednosno-informativne agencije (BIA). Jedan osumnjičenik (M.G.), za kojeg se smatra da je po uputama strane obavještajne službe organizirao i obučavao navedenu skupinu, nalazi se u bijegu.

Ključna problematika ne odnosi se na sam sadržaj članka, već na naslov koji čitatelje upućuje na krivi zaključak kako su tijela kaznenog progona Srbije uhitila državljane Republike Srbije na teritoriju Republike Francuske i Savezne Republike Njemačke. Navedeno nije točno jer tijela kaznenog progona Republike Srbije nemaju ovlasti uhićivanja na teritoriju drugih zemalja. Osim službenog priopćenja u kojem je jasno vidljivo da uhićenje nije nastalo na prostoru Republike Francuske i Savezne Republike Njemačke, već na teritoriju Republike Srbije, formalno-pravno gledano to nije ni moguće bez međunarodne policijske, pravosudne i diplomatske suradnje i pristanka države na čijem se teritoriju osumnjičena osoba nalazi. 

Na razini Republike Srbije postoji Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima (Sl. glasnik RS, br. 20/2009) iz 2009. godine koji uređuje pitanje međunarodne suradnje u krivičnim stvarima. U člancima od 30. do 40. definira se postupak izručenja iz kojeg je vidljivo kako jedna država nema ovlasti obaviti uhićenja na teritoriju druge države, već mora putem policijskih, pravosudnih i diplomatskih kanala zatražiti izručenje po točno propisanoj zakonskoj proceduri.

Također, u tekstu Konvencije o izručenju Vijeća Europe iz 1957. godine razvidno je kako policija jedne države ne provodi postupak uhićenja na teritoriju druge, već traži da ta država u kojoj se nalazi osumnjičenik pokrene postupak uhićenja i izvrši predaju uhićene osobe matičnoj državi. Također, Konvencija o međusobnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima iz 1959. godine, propisuje oblike pomoći u dokaznim procesima (dostava dokaznih materijala i sl.), ali mjere prisile, uključujući uhićenje, provode se prema nacionalnom zakonodavstvu države na čijem se teritoriju osumnjičena osoba nalazi.

Naslov navedenog članka je netočan i u suprotnosti s tekstom članka u kojem se donose točni podaci i informacije. Stoga članak može čitatelje navesti na pogrešne zaključke.

Ante Letica, mag. oecc. 
Izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap

Gallery / Galerija slika
Nema galerije slika / No image Gallery


  

Iznesena stajališta i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije ni Ministarstva kulture i medija. Europska unija i Europska komisija, kao ni Agencija za elektroničke medije ni Ministarstvo kulture i medija ne mogu se držati odgovornima za njih.