Je su li istinite tvrdnje iz ovog članka povezane sa Sveučilištem obrane i sigurnosti "dr. Franjo Tuđman"?
Dana 14. srpnja 2025. godine na web portalu telegram.hr objavljen je
članak autora Gorana Redžepovića pod nazivom
Detaljno smo proučili ključni Vladin plan razvoja vojske. Posve je beskoristan spoj neznanja i podvala. U skladu s djelokrugom projekta ATENA izabrali smo određeni broj tvrdnji za provjeru jer se njima dovode u pitanje postojeći obrambene sposobnosti i projekti RH ali i budući projekti EU, te NATO saveza. U ovim analizama koristimo i dijelove sadržaja
Dugoročnog plana obrane RH (DPR) kako bi ukazali na razliku između napisanog u DPR-u i napisanog u ovom tekstu. S obzirom da se u navedenom članku nalazi veliki broj tvrdnji koje je potrebno provjeriti, završnu analizu ćemo objaviti u dvije povezane tematske cjeline:
A. DPR i planiranje u Ministarstvu obrane RH te financiranje OS RH
B. Sveučilište obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman
SAŽETAK:
Tvrdnje koje je autor naveo u svom članku a koje su povezane sa Sveučilištem obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman su netočne i navode čitatelje na pogrešne zaključke.
1.
U akademskoj zajednici postoje mnogi prijepori glede novoustrojenog sveučilišta. Definitivno je napušten koncept razvoja
Hrvatskog vojnog učilišta dr. Franjo Tuđman koji se bazirao na integriranja u civilnu akademsku zajednicu.
Analiza:
Akademska zajednica je vrlo širok pojam. To je izraz koji se odnosi na skup osoba koje su dio visokoškolskih institucija, kao što su sveučilišta, veleučilišta i akademija, koje se bave znanošću, istraživanjem i obrazovanjem. Tim su nazivom obuhvaćeni profesori, nastavnici, istraživači, studente kao i administrativno osoblje tih institucija. Postoje različita mišljenja pojedinih osoba što je u demokratskim sustavima poželjno.
Zakonom o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti (SOIS FT) opisani su procesi kojima su postojeći edukacijski programi trebali prijeći na novoosnovano
Sveučilište.
Zakon o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti stupio je na snagu 10. travnja 2021. Ovim je zakonom određeno, kao i ustrojem Oružanih snaga RH, da
Hrvatsko vojno učilište dr. Franjo Tuđman (HVU) nastavlja s aktivnostima kojima su odgovorni za vojnu izobrazbu. HVU je sastavnica
Glavnog stožera Oružanih snaga RH i ne može biti sastavnica druge institucije, pogotovo ne civilne. Ideja da se vojno obrazovanje u potpunosti razvija tako da se integrira u civilnu akademsku zajednicu je kontradiktoran sam po sebi. To ne postoji u demokratskom svijetu, u zemljama saveznicama
NATO saveza i članicama EU (da navedemo samo neke:
Finska,
Belgija,
Francuska,
Rumunjska,
Poljska,
SAD, Njemačka (
Hamburg i
Minhen)…..). Prije osnivanja SOIS FT, civilna akademska zajednica sudjelovala je u dijelu obrazovanja budućih časnika. I taj je dio aktivnosti sada, ali u manjoj mjeri, sastavni dio aktivnosti u okviru novoosnovanog SOIS FT.
DPR vrlo jasno opisuje ulogu, zadaću i ciljeve SOIS FT (stavak 8.3.):
Osnivanjem Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ stvorene su pretpostavke za uspostavljanje cjelovitog i multidisciplinarnog sustava obrazovanja te istraživanja i razvoja na području obrane i sigurnosti. Time su postavljeni čvrsti temelji za razvoj znanosti na ovom području, kao i trajni okvir za obrazovanje budućih časnika Oružanih snaga, djelatnika Ministarstva obrane i drugih tijela državne uprave čiji su poslovi i nadležnosti povezani sa sustavom domovinske sigurnosti, kako kroz postojeće i nove studijske programe tako i kroz programe cjeloživotnog obrazovanja.
Stoga, ako je i postojala ideja kod pojedinaca da se HVU „razvije“ tako da se „integrira“ (što je suprotno s idejom razvoja) u „civilnu akademsku zajednicu“, ona je napuštena prije početka izrade Zakona o Sveučilištu obrane i sigurnosti, a ne tek nedavno.
Stoga su ove tvrdnje netočne i navode čitatelja na pogrešne zaključke.
2. Novo Sveučilište obrane i sigurnosti dr. Franjo Tuđman, iako nema ispunjene uvjete za djelovanje jer reakreditacija programa kasni već skoro pet godina, stavlja se u središte obrazovnih, znanstveno-istraživačkih i razvojnih djelatnosti obrane i sigurnosti. Monopolizacijom ovih djelatnosti ostatak akademske zajednice dovodi se u inferioran položaj.
Analiza:
Zakon o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti (SOIS FT) stupio je na snagu 10. travnja 2021. godine. Ovaj tekst pišemo dana 17. srpnja 2025. Provjeravamo tvrdnje napisan u članku koji na web portalu
Telegram.hr objavljen dana 14. srpnja 2025. godine. S obzirom da je od osnivanja Sveučilišta, koje se osniva Zakonom, prošlo 4 godine i 3 mjeseca ne možemo govoriti o „skoro 5 godina“.
Nadalje, u članku 1. st. 4 navedenog Zakona izrijekom se utvrđuje proces (re)akreditacije:
(4) Na postupak osnivanja Sveučilišta iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje osiguranje kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, kojima je reguliran postupak inicijalne akreditacije.
Članak 28. stavak 4 navodi sljedeće:
(4) Ministar nadležan za visoko obrazovanje će u roku od šest mjeseci od dana spajanja studijskih programa iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona pokrenuti postupak reakreditacije Sveučilišta u skladu s člankom 22. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 45/09.).
S obzirom da je proces prijenosa studijskih programa na novoosnovani SOIS FT dovršen dana
16. travnja 2025., odredbe članka 28. o pokretanju procesa reakreditacije počinju teći od tog dana.
SOIS FT uspostavlja suradnju s drugim akademskim, znanstvenim, istraživačkim institucijama i organizacijama kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Isto tako uspostavlja nastavno-istraživačko-razvojnu suradnju i sa tvrtkama i organizacijama iz privatnog i javnog sektora kako bi ojačali naše nacionalne sposobnosti i mogućnosti te ispunili ciljeve i zadaće postavljene u
Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine. Podaci o tek manjem dijelu
potpisanih sporazuma dostupan je na web stranici SOIS FT. Ovim zakonom se ne stvara monopol niti se druge dijelova akademske zajednice dovodi u podređeni položaj. I drugi dijelovi akademske zajednice rade i razvijaju različite znanstveno-istraživačke projekte iz domene obrane i sigurnosti i u vrijeme od kad je osnovano SOIS FT. Dovoljno je npr. uzeti primjer zagrebačkog
Fakulteta elektrotehnike i računarstva ili
Institut Ruđer Bošković kako bi se utvrdilo da je i ova tvrdnja potpuno neistinita.
Stoga su ove tvrdnje potpuno netočne i navode čitatelja na pogrešne zaključke.
3. Ukratko, prema nacrtu dugoročnog plana, Sveučilištu obrane i sigurnosti delegiraju se sve znanstveno-obrazovne i istraživačke djelatnosti iz sfere obrane i sigurnosti, a time i kontrola protoka ogromne količine novca koji država planira izdvajati za tu svrhu. Ovakvi koncepti obrazovnih, znanstveno-istraživačkih i razvojnih ustanova, pod izravnom kontrolom Ministarstva obrane, odavno su napušteni u demokratskim sustavima. Vraćamo li se konceptu koji je, u posljednjim godinama svojeg postojanja, počela napuštati čak i bivša Jugoslavenska narodna armija?
Analiza:
Stavak 8.3 DPR ističe:
Osim svoje temeljne obrazovne uloge, Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ treba postati središnja nacionalna znanstvena ustanova za razvoj i istraživanje na području hrvatske vojne misli, vojnih tehnologija i testiranja novih sustava za Oružane snage. Istodobno, Sveučilište će hrvatskoj obrambenoj industriji pružati znanstvenu, stručnu i tehničku potporu u razvoju i integraciji.
Jasno je navedeno da će SOIS FT biti „središnja“ ali ne jedina. Odnosno, osnivanjem i djelovanjem SOIS Ft ne prestaju s aktivnostima druge slične ili istovrsne aktivnosti nego se one uvezuju u smislenu cjelinu koja treba polučiti bolje rezultate te biti od koristi cijeloj državi. Autorovi zaključci koji proizlaze iz njegove prve tvrdnje su stoga bespredmetni.
Najvažniji dio vojnog obrazovanja bila je izobrazba koja je načelno imala obrazovnu i operativnu funkciju. Obrazovna funkcija podrazumijevala je usvajanje znanja, vještina i navika, a operativna njihovu praktičnu primjenu, napose u borbenim uvjetima. Izobrazba u JNA uz to je imala i odgojnu funkciju kojoj je svrha bila indoktrinacija vojnika i povećanje broja komunista u državi. Strukturu koja se održala do kraja JNA, izobrazba je dobila 1964. godine. Podijeljena je na tri osnovne oblasti: društveno-političko obrazovanje i odgoj, vojnostručnu izobrazbu i tjelesni odgoj. Izobrazba pričuvnog sastava JNA provođena je po zahtjevu da se u roku od četiri godine cjelokupan sastav provede kroz jedan ciklus izobrazbe. To je značilo da je svake godine na vojne vježbe u trajanju od sedam dana pozivana četvrtina pričuvnika. U 80-im godinama, zbog gospodarske krize ciklus izobrazbe produžen je na pet godina, metodom logorovanja i pokretnog logorovanja u trajanju od šest do 10 dana. Ista metoda primjenjivana je i za pričuvne starješine, zapovjedništva i štabove. Izobrazba starješina, zapovjedništava i štabova bila je zahtjevnija razina izobrazbe. Bila je i raznovrsnija, od raznih nastavnih oblika . uglavnom teorijske izobrazbe, do primijenjenih oblika izobrazbe s vježbama koje su bile praktični dio izobrazbe. Najvažnije od njih, bile su ratne vježbe koje su provođene na temelju razrađene strategijske, odnosno operativno-taktičke postavke, pri čemu je cjelokupna organizacija i rad sudionika trebao biti blizak ratnim uvjetima.
Odmah treba istaknuti bitnu pogrešku autora: za vrijeme trajanja Jugoslavije nije postojalo sveučilište kao što je Sveučilište obrane i sigurnosti dr. Franjo Tuđman.
To je jasno opisano i u
članku autora Simeona Kovačeva, Zdenka Matijaščića te Josipa Petrovića. Ovdje ćemo prenijeti cjeloviti prikaz organizacije nastavnog i edukacijskog programa vojnika, dočasnika i časnika u JNA (1989./1990.) (
autori ove analize su posebno istakli vojne akademije):
3.1. Nastavno-obrazovne ustanove JNA
Temeljem prethodne podjele, u nastavku teksta prezentiran je popis svih postojećih nastavno-obrazovnih ustanova (vojne škole i školski centri JNA) i to kako slijedi:
I. CENTRI ZA OBUKU I ODGOJ VOJNIKA (COO)
01. Mornarički nastavni centar . Pula (MNC)
02. Nastavni centar oklopno-mehanizovanih jedinica u Zalužanima . Banja Luka
03. Vojni nastavni centar . Sombor
04. Nastavni centar . Bihać
05. Nastavni centar . Sarajevo
06. Nastavni centar . Leskovac
07. Centar za obuku vodiča pasa . Niš
08. Centar za obuku tehničke službe . Senta
09. Centar za obuku tehničke službe. Ljubljana
10. Centar za obuku tehničke službe. Travnik
11. Centar za obuku tehničke službe. Ni.
12. Centar za obuku vojnika . Kičevo (COV)
13. Centar za obuku vojnika . Bela Crkva
14. Centar za obuku vojnika . Kovin
15. Centar za obuku vojnika . Čapljina
16. Centar za obuku vojnika . Kraljevo
17. Centar za obuku vojnika . Požega
II. SPECIJALNE NAMJENSKE ŠKOLE
1. Škola za strane jezike . Beograd
III. OPĆE SREDNJE VOJNE ŠKOLE (OSV.):
A. OPĆE SREDNJE VOJNE ŠKOLE (VOJNE GIMNAZIJE)
1. Opšta srednja vojna .kola .Bratstvo . jedinstvo. . Beograd
2. Opšta srednja vojna .kola .Franc Rozman-Stane. . Ljubljana
3. Vazduhoplovna opšta srednja vojna škola .Maršal Tito. . Mostar (VOSV.)
B. SREDNJE VOJNE ŠKOLE RODOVA I SLUŽBI
1. Muzička srednja vojna škola . Beograd
IV. SAMOSTALNE VOJNE AKADEMIJE
1. Vazduhoplovna vojna akademija . Zemunik
a) Škola rezervnih oficira avijacije . Zemunik (.ROA)
2. Vazduhoplovna tehnička vojna akademija . Žarkovo
V. CENTRI VOJNIH ŠKOLA
A. Centar visokih vojnih škola OS .Maršal Tito. . Beograd (CVV. OS)
1. Vojna akademija KoV
2. Komandno-štabna škola KoV
3. Komandno-štabna škola RV i PVO
4. Visoka vojnopolitička škola JNA
5. Škola opštenarodne odbrane . Ratna škola
6. Centar za operativno-strategijska istraživanja i studije (COSIS, nije škola)
B. Centar visokih vojnih škola ratne mornarice .Maršal Tito.. . Split (CVV. RM)
1. Mornarička srednja vojna škola
2. Mornarička vojna akademija
3. Komandno-štabna škola ratne mornarice
4. Škola rezervnih oficira ratne mornarice
C. Školski centar ratnog vazduhoplovstva i protivazdušne odbrane . Rajlovac
(C RV i PVO)
1. Srednja vojna škola RV i PVO
2. Tehnička srednja .kola za vazduhoplovnotehnička zanimanja
3. Vojna akademija RV i PVO
4. Škola rezervnih oficira za vazduhoplovnotehničke službe
D. Centar vojnotehničkih škola.General armije Ivan Gošnjak. . Zagreb (CVT.)
1. Tehnička srednja vojna škola KoV
2. Opæa srednja vojna škola.Ivo Lola Ribar.,
3. Tehnička srednja vojna škola za vojnotehnička zanimanja
4. Vojnotehnička akademija KoV
5. Vojnotehnički fakultet
6. Škola rezervnih oficira tehničke slu.be KoV
E. Centar vojnih škola KoV .General armije Kosta Nađ. . Sarajevo (CV.)
1. Srednja vojna škola KoV (pje.adije)
2. Intendantska srednja vojna škola
3. Vojna akademija KoV (pješadija)
4. Intendantska vojna akademija
5. Škola rezervnih oficira intendantske službe
6. Škola rezervnih oficira veterinarske službe
F. Školski centar oklopnih i mehanizovanih jedinica .Petar Drapšin. . Banja Luka (.C OMJ)
1. Srednja vojna škola oklopnih i mehanizovanih jedinica
2. Vojna akademija oklopnih i mehanizovanih jedinica
3. Škola rezervnih oficira oklopnih i mehanizovanih jedinica
G. Artiljerijski školski centar . Zadar (A.C)
1. Artiljerijska srednja vojna škola
2. Artiljerijska vojna akademija
3. Škola rezervnih oficira artiljerije
4. Škola rezervnih oficira artiljerijsko-raketnih jedinica PVO
H. Inžinjerijski školski centar .Narodni heroj Bogdan Oreščanin. . Karlovac (I.C)
1. Inžinjerijska srednja vojna .kola
2. Inžinjerijska vojna akademija
3. Škola rezervnih oficira inžinjerije
I. Školski centar protivazdušne odbrane . Zadar (.C PVO)
1. Srednja vojna škola PVO
2. Vojna akademija PVO
3. Škola rezervnih oficira protivazdušne odbrane
J. Školski centar atomsko-biološke-hemijske odbrane . Kruševac (.C ABHO)
1. Srednja vojna škola KoV ABHO
2. Vojna akademija KoV ABHO
3. Škola rezervnih oficira ABHO
K. Školski centar veze . Beograd (.CV)
1. Srednja vojna škola veze
2. Vojna akademija veze
3. Škola rezervnih oficira veze
L. Sanitetski školski centar . Novi Sad (S.C)
1. Sanitetska srednja vojna škola
M. Obaveštajno-bezbednosni školski centar . Pančevo (OB .C)
N. Saobraćajni nastavni centar . Kraljevo (SNC)
1. Srednja vojna škola saobraćajne službe
2. Vojna akademija saobraćajne službe
3. Škola rezervnih oficira saobraćajne službe
VI. Samostalne škole rezervnih oficira (.RO)
1. Škola rezervnih oficira pešadije . Bileća
2. Škola rezervnih oficira sanitetske službe, VMA . Beograd (.RO SSl)
Prije ovakve organizacije nastavne i edukacijske aktivnosti u JNA, postojale su različite
akademije. U vremenu od 1971.-1985. postojale visoke vojne škole i školski centri.
Stoga su ove tvrdnje potpuno netočne i navode čitatelja na pogrešne zaključke.
Kapetan bojnog broda u mirovini Ivica Mandić
Izv. prof. dr. sc. Ivan Balabanić