Dana 14. srpnja 2025. godine na web portalu telegram.hr objavljen je članak autora Gorana Redžepovića pod nazivom Detaljno smo proučili ključni Vladin plan razvoja vojske. Posve je beskoristan spoj neznanja i podvala. U skladu s djelokrugom projekta ATENA izabrali smo određeni broj tvrdnji za provjeru jer se njima dovode u pitanje postojeći obrambene sposobnosti i projekti RH ali i budući projekti EU, te NATO saveza. U ovim analizama koristimo i dijelove sadržaja Dugoročnog plana obrane RH (DPR) kako bi ukazali na razliku između napisanog u DPR-u i napisanog u ovom tekstu. S obzirom da se u navedenom članku nalazi veliki broj tvrdnji koje je potrebno provjeriti, završnu analizu ćemo objaviti u dvije povezane tematske cjeline:

B. Sveučilište obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman

1. Jesu li u Ministarstvu obrane namjerno proizveli dokument koji, mimo Sabora i vrhovnog zapovjednika, daje Vladi enormne ovlasti iz domena obrane ili jednostavno nisu sposobni isporučiti cjelovit, konzistentan i upotrebljiv plan - ostaje otvoreno pitanje.

Bilo kakav dokument, strategija ili plan usvojen od strane Sabora RH, a koji nije ustav ili zakon, ne daje Vladi RH ekskluzivna prava i ovlasti. Sukladno članku 5, stavak drugi, točka 2, Zakona o obrani, Sabor RH  odlučuje o visini i strukturi sredstava za financiranje obrane, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Kada su pak u pitanju obrambene nabave, a u skladu s člankom 6, stavak drugi Zakona o obrani, Odbor za obranu Hrvatskoga sabora daje mišljenje Ministarstvu obrane o nabavi za potrebe obrane za vrijednost veće od 5,000.000,00 eura prije pokretanja postupka javne nabave. Zbog prethodno navedenog, Dugoročni plan razvoja OS RH (DPR) ne daje Vladi RH nikakve enormne ovlasti. 

2. Nacrt prijedloga Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga od 2025. do 2036. godine, koji je izradilo Ministarstvo obrane, praktično je beskoristan dokument. Predloženi nacrt, iako se naziva plan, ne sadrži osnovne elemente planskog dokumenta.

Nacrt prijedloga Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga od 2025. do 2036. godine detaljno definira smjerove razvoja sposobnosti OS RH, definira prioritete sukladno NATO Capability Hierarchy Framework (CHF) i CONSULTATION, COMMAND AND CONTROL BOARD (C3B), C3 TAXONOMY BASELINE 3.1. Sposobnosti se ne opisuju kvantitativno nego kvalitativno – opisno. Obzirom kako Nacrt prijedloga Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga od 2025. do 2036. godine obavezuje Vladu da donese odluku kao provedbeni dokument Dugoročnog plana razvoja u roku od 90 dana od njegova usvajanja u Hrvatskom saboru koja će obuhvatiti projekte razvoja ključnih sposobnosti Oružanih snaga i financijske projekcije njihove provedbe, jasno je kako je spomenuti dokument koristan i planski.

3. Nema prikaza međuzavisnosti razvoja pojedinih sposobnosti. Iz dokumenta, koji je poslan u saborsku raspravu, ne vidi se u kojem smjeru će razvijati, i hoće li se uopće mijenjati, pojedine granske doktrine načina upotrebe kopnene vojske, zrakoplovstva i mornarice?

Doktrina grane i združena doktrina trebaju se razvijati od vrha prema dolje, a ne od dna prema vrhu. Treba se razvijati iz teorije i načela, a ne izvoditi iz taktike. To znači da se prvo mora razviti strateški kontekst, zatim operativni koncepti, a tek onda treba razviti taktičku doktrinu.  To osigurava da dominira širi okvir. Tek tada će svi dijelovi velike sheme teći logično i dosljedno te biti u skladu. U suprotnom, postoji stvarna opasnost da će (Vego, pog. XII, str. 12) uža taktička razmatranja dominirati i operativnim umijećem i strategijom. S obzirom kako je doktrina, sama po sebi, ključna sposobnost, svrha DPR OS RH nije samo kupovina novih oružnih sustava nego i razvoj novih doktrina, od strateške do taktičke razine. 

4. Ukratko, Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga od 2025. do 2036. godine predstavlja jedan amorfni uradak bez kvantifikacije potreba i cijena razvoja osnovnih elemenata sposobnosti kao što su organizacija, obuka, oprema, vođenje, osoblje, infrastruktura, interoperabilnost.

Europsko vijeće je dana 27. svibnja 2025. donijelo uredbu o uspostavi instrumenta za sigurnosno djelovanje za Europu (SAFE). U okviru programa SAFE EU će osigurati do 150 milijardi eura koji će se isplatiti zainteresiranim državama članicama na zahtjev i na temelju nacionalnih planova. Inicijalne planove države članice moraju dostaviti Europskoj komisiji u roku od 6 mjeseci, počevši od 29. svibnja 2025. Isplate će biti u obliku zajmova s dugim rokom dospijeća po konkurentnim cijenama, koje će otplaćivati države članice korisnice. Novim instrumentom (SAFE) osigurat će se zajmovi s dugim rokom dospijeća (s maksimalnim trajanjem od 45 godina i 10-godišnjim razdobljem odgode za otplatu glavnice) koji su konkurentne cijene i dobro strukturirani. Financirat će se zaduživanjem EU-a, što ih čini često troškovno učinkovitijim izvorom financiranja javnih ulaganja od nacionalnog zaduživanja.

Nacionalnom klauzulom o odstupanju državi članici omogućuje se odstupanje od kretanja neto rashoda koje je utvrdilo Vijeće u kontekstu svojeg srednjoročnog strukturnog fiskalnog plana u slučaju iznimnih okolnosti koje su izvan kontrole tijela države članice i koje imaju velik utjecaj na njezine javne financije. Takvo odstupanje ne bi smjelo ugroziti fiskalnu održivost u srednjoročnom razdoblju. Procjenjuje se da je fiskalni prostor u iznosu od 650 milijardi EUR. Izračunava se pod pretpostavkom da sve države članice EU-a postupno i postojano povećavaju svoje rashode za obranu te dosegnu maksimalno 1,5 % BDP-a do kraja četverogodišnjeg razdoblja aktivacije nacionalnih gornjih granica emisija. Ako države članice brže povećaju svoje rashode za obranu, ukupni iznos mogao bi biti veći od 650 milijardi EUR. To se posebno može odnositi na države članice koje uzimaju zajmove SAFE zbog njihovih privlačnih uvjeta financiranja. 

Aktiviranje tzv. klauzule o odstupanju od fiskalnih pravila EU-a zatražilo je 15 država članica, među njima i Hrvatska, koja ga zapravo ne planira koristiti nego ga želi imati kao instrument osiguranja.

Temeljem Zakona o proračunu članak 9, Proračun i financijski plan donose se za tri proračunske godine. Ti se dokumenti sastoje od plana za proračunsku godinu kao i projekcija za sljedeće dvije proračunske godine. Izmjene proračuna za ovu godinu su nužne sukladno članku 45, članak 1, Zakona o proračunu.  Ozbiljne izmjene će svakako doživjeti prijedlog proračuna za 2026, te projekcije za 2027 i 2028. godinu.

Stoga, a ne uzimajući u obzir korijenite fiskalne mogućnosti zbog odluka EU, nije moguće bilo kvantificirati i troškovno prikazati razvoj sposobnosti OS RH, nego će se to učiniti do kraja listopada 2025. 

5. Ipak, u posljednjem poglavlju “Provedba i izvješćivanje o realizaciji” Vladi se daju odriješene ruke za odlučivanje koliko, kako, kad i za koje potrebe će biti potrošene milijarde eura poreznih obveznika.

Sukladno Zakonu o obrani, članak 5 i članak 6, Hrvatski Sabor odlučuje o visini i strukturi sredstava za financiranje obrane na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Saborski odbor daje mišljenje Ministarstvu obrane o nabavi za potrebe obrane za vrijednosti veće od 5,000.000,00 eura prije pokretanja postupka javne nabave. Nikakav plan, pa bio on to DPR OS RH, ne suspendira Zakon o obrani RH

6. Tako se za nabavu dronova navodi namjera opremanja Oružanih snaga “besposadnim zrakoplovnim sustavima raznih kategorija”. Zamislite kad bi u planu za ratnu mornaricu stajalo da će nabavljati brodove raznih kategorija. Ovo je najbolji dokaz da naša vojska još uvijek nema osmišljen koncept primjene drona kao borbenog sredstva. Također, nije jasno hoće li se dronovi tretirati kao zaseban rod Još nije poznat ni ustrojbeni okvir i lokacija turskih dronova Bayraktar TB2 koji su već ugovoreni.

Ratna mornarica nabavlja uvijek brodove raznih kategorija. Ključni projekt Hrvatske ratne mornarice opremanje i uvođenje u operativnu uporabu višenamjenskog broda/korvete ostaje strateški prioritet i predviđen je za dovršetak do kraja prvoga trogodišnjeg razdoblja Dugoročnog plana razvoja, za što su pripremne i planske radnje započele. Prioritet unaprjeđenja sposobnosti detekcije, identifikacije, klasifikacije i neutralizacije morskih mina realizirat će se nabavom specijaliziranih brodova ili nekim drugim učinkovitim i suvremenim modelom pomorskog djelovanja, uključujući integraciju besposadnih sustava i autonomnih plovila, do kraja prvog razdoblja Dugoročnog plana razvoja.  

OS RH imaju dugu tradiciju uporabe besposadnih letjelica u ratnim operacijama. OSRH posjeduje bespilotne letjelice i rabi ih i za civilne potrebe Orbiter-3. MO RH kupilo je i besposadne letjelice Bayraktar. Razne kategorije besposadnih letjelica – dronova su nužnost poradi izvršenja raznolikih zadaća (nadzor neba, nadzor mora, kamikaze, lutajuće streljivo, SIGINT).  

7. Što se tiče financijskog okvira, on je definiran samo za period do kraja 2027. godine Vlada je već postavila cilj da će izdvajanja za obranu dosegnuti najmanje 2,42 posto BDP a do kraja prvog trogodišnjeg perioda. Od toga će čak 41,7 posto biti izdvojeno za opremanje i modernizaciju.

Zbog EU plana ReArm Europe/Readiness 2030, programa SAFE, te Nacionalna klauzula o odstupanju (NEC), nije bilo moguće precizno definirati obrambenu potrošnju za naredne 4 godine. Imajući u vidu prethodno, do kraja godine će se izvršiti rebalans proračuna za 2025. godinu. U prosincu 2025. donijeti će se proračun za 2026 i projekcije proračuna za 2027. i 2028. godinu s bitno drugačijim fiskalnim kapacitetom. Kako je autor zaboravio najvažnije inpute za obrambenu potrošnju u narednom periodu, tvrdnja je manipulativna ali i suštinski netočna.

8. Također, nedostaju prioriteti u opremanju i nabavi.

U točki 9. DPR OS RH (stranice od 15.-20.) jasno su navedeni prioriteti opremanja i nabave, kako granski tako i združeni. 

Kapetan bojnog broda u mirovini Ivica Mandić

Izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap