Dana 12. srpnja 2025. godine u 17:02 sati 24 sata su objavili članak potpisan općim potpisom „Ekspertni tim Expresa“ pod nazivom: Milijarde idu u vojne baze kraj Zagreba, a na Jadranu propada sve. Zar se brani samo Zagreb? | 24sata. U skladu s djelokrugom projekta ATENA izabrali smo određeni broj tvrdnji za provjeru jer se njima dovode u pitanje postojeći obrambeni projekti RH ali i budući projekti EU, te NATO saveza. Istovremeno se tvrdnja navedena u naslovu teksta može tumačiti kao namjerno unošenje podjela u društvo po već ustaljenom obrascu kako je to rađeno tijekom Domovinskog rata optuživanjem središnje vlasti u Zagrebu za svjesno zanemarivanje drugih dijelova Hrvatske kako je to posvjedočio Radenko Radojčić suradnik jugoslavenske vojne službe poznate pod kolokvijalnim nazivom KOS.

U svrhu provjere točnosti tvrdnji koristit će se jedino javno dostupni izvori. 

1. „Milijarde se ukrcavaju u novu vojnu tehniku, u francuske Rafale, njemačke Leoparde, francuske samohodne haubice Caesar, turske dronove Bayraktar, a izvjesno i u turske korvete“

a. Je li izvjesno kako će RH nabaviti Turske korvete?

Dana 27.svibnja 2025. Vijeću EU-a je postiglo dogovor o Instrumentu za djelovanje u području sigurnosti za Europu (SAFE). Kako je predloženo u planu ReArm Europe / spremnosti za 2030., Komisija će prikupiti do 150 milijardi eura na tržištima kapitala, čime će se državama članicama EU-a pružiti financijske poluge za povećanje ulaganja u ključna obrambena područja kao što su proturaketna obrana, bespilotne letjelice ili strateški pospješitelji. Trošak sastavnih dijelova koji potječu izvan Unije, država EFTA-e koje su članice EGP-a i Ukrajine ne bi trebao premašiti 35 % procijenjenog troška sastavnih dijelova krajnjeg proizvoda, čime se u skladu sa sporazumom jača načelo „potrošnje za Europu”. SAFE navodi i jasne uvjete prihvatljivosti za ugovaratelje i podugovaratelje kako bi se osiguralo da ulaganja služe sigurnosnim i obrambenim interesima Unije i jačaju europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu (EDTIB). Instrumentom SAFE otvara se novo poglavlje u suradnji s trećim zemljama, prema Ukrajini i zemljama EFTA-e koje su članice EGP-a. U zajedničkoj će nabavi moći sudjelovati i zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje, potencijalni kandidati i zemlje koje su s EU-om potpisale partnerstva u području sigurnosti i obrane, kao što je Ujedinjena Kraljevina. Turska ni na koji način ne može sudjelovati u povlačenju sredstava iz programa SAFE. 

2. „Nije lako ministru Ivanu Anušiću. Naslijedio je ministarstvo u kojem uopće ni nema školovanih obrambenih planera već samo kvazi planera. Raspadom SFRJ odlučili smo napustiti školovanje kadra vojnih planera.“ 

a. Je li tvrdnja kako MORH i GSOS nemaju obrazovane obrambene planere točna?

Do današnjeg dana na HVU „Dr Franjo Tuđman“ ukupno je obrazovano 27 generacija Ratne škole „Ban Josip Jelačić“. Ratna škola “Ban Josip Jelačić” razvija znanja, vještine i stavove kod svojih polaznika koji su od značaja za vojnu službu, s naglaskom na strateškoj izvrsnosti u nacionalnom i međunarodnom okružju, te s ciljem osposobljavanja za obnašanje najviših dužnosti u području nacionalne sigurnosti i obrane. K tome treba istaknuti kako je više stotina časnika školovano na ratnim školama u inozemstvu (National Defense University, Air University, US Army War College - SAD, Francuska - Le Collège interarmées de Défense, Turska Turkish Army War Collegea, Njemačka Führungsakademie der Bundeswehr, Srbija Visoki studij sigurnosti i obrane, Velika Britanija - Royal College for Defense Studies te Kanada - War Collegea), ukupno 361 poslije Domovinskog rata. 

3. „Evo, veliki hangar vojne zrakoplovne baze u Divuljama kraj Trogira, nekoć čuvena hidro baza Austro-Ugarske i Jugoslavije, jedan je od kapitalnih, prvorazrednih vojnih objekata naše vojske.“ 

a. Je li hangar u Divuljama kapitalni i prvorazredni vojni objekt?

Hangar u Divuljama nije, niti treba, niti će ikada biti „kapitalni i prvorazredni vojni objekt“. U važećem Dugoročnom planu razvoja OS RH Divulje su označene kao „letjelište“. Taj status imaju zračna luka Pula i Udbina. K tome, 14 helikoptera Mi-8 iz sastava 93. krila HRZ, predano je u svibnju 2023. godine Ukrajini. Divulje se koriste povremeno, unutar vježbi i aktivnosti OS RH. 

4. „Čak su i PZO sustavi kratkog dometa, novonabavljeni francuski Mistrali, stacionirani u Zagrebu, a za očekivati je da će i PZO sustav srednjeg dometa, o čijoj se kupovini upravo pregovara, također biti udomaćen u Zagrebu.“ 

a. Je li točna tvrdnja kako će sustav PZO srednjeg dometa biti udomaćen samo u Zagrebu?

Hrvatska je članica NATO sustava Integrirani sustav protuzračne i proturaketne obrane (NATINAMDS). Osim nabavke zrakoplova, RH kani nabaviti raketni sustav protuzračne obrane kako je najavio podpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić. Operativni raspored takvog sustava mora biti u skladu s NATINAMDS te EU sustavom za protuzračnu i proturaketnu obranu. Obzirom da RH kani nabaviti 4 bitnice raketnog sustava PZO, posve je jasno kako će isti pokrivati najvažnije dijelove teritorija RH. 

 

5. „I laiku je odmah jasno da je to suludo gomilanje borbenih aviona i helikoptera na samo jednome mjestu fatalna slabost. Svaki obrambeni stručnjak reći će da je takva situacija, u ratu, ravna samoubojstvu.“ 

a. Je li točna tvrdnja kako stacioniranje određenih oružnih sustava u miru implicira da će takav raspored imati i u ratu?

Suvremene oružane snage razlikuju dvije temeljne razine organizacije: administrativnu strukturu i operativno raspoređivanje snaga (operational deployment). Dok administrativna organizacija služi za upravljanje vojskom u miru, operativno raspoređivanje određuje kako se snage mobiliziraju i koriste u kriznim ili pak ratnim uvjetima.

Izvor: Information operations, FM 100-6

Prema Joint Publication 3-0: Joint Operations administrativna struktura definira zapovjedne linije, održavanje, obuku i mirnodopski ustroj. Time se osigurava stabilna platforma za svakodnevno funkcioniranje vojske, uključujući garnizone, baze, obuku kadra i logističku podršku. Međutim, ova struktura nije nužno optimalna za borbene operacije. S druge strane, operational deployment znači raspoređivanje i manevriranje snaga u stvarnom prostoru i vremenu, u skladu s misijom i procjenom protivnika. To uključuje premještaj jedinica iz stalnih baza na bojišnicu, formiranje operativnih grupa i fleksibilno upravljanje snagama ovisno o ciljevima i terenu. Povjesničari poput Colina S. Graya naglašavaju da je upravo sposobnost brze i učinkovite prilagodbe rasporeda snaga ključ uspješne vojne strategije. Administrativna organizacija bez fleksibilnog operativnog planiranja rezultira statičnom vojskom, lako ranjivom za udare visoke preciznosti. Clausewitz u radu On War još je u 19. stoljeću tvrdio da „organizacija u miru rijetko odgovara zahtjevima rata“ jer rat traži stalnu prilagodbu.

U suvremenim NATO operacijama vidljivo je da snage imaju trajne baze (administrative chain) ali se za svaku misiju formiraju task forces, operativne skupine i modularne borbene grupe. RAND Corporation u svojim studijama o force reposturing naglašava upravo tu razliku: mirnodopska prisutnost omogućuje politički signal i logističku spremnost, ali sama po sebi nije dostatna za provedbu operacija bez fleksibilnog razmještanja. U konačnici, učinkovit operational deployment zahtijeva stalnu obuku, planiranje i sposobnost brzog manevra — a to je često najveći izazov i za moderne profesionalne vojske.

6. „Da se otišlo u karikaturalno i groteskno pokazuje i odnos prema (tehnološki i kadrovski rasturenom) HRM-u, odnosno prema našoj jedinoj ratnoj luci, vojnopomorskoj bazi Lora, koja je od prije koju godinu terminološki postala - vojarna!?“

a. Je li točna tvrdnja kako je Lora jedina ratna luka HRM?

Ratna luka Lora nije jedina ratna luka. Na stranici 37. važećeg Dugoročnog plana razvoja OS RH jasno je prikazana luka Vargarola-Pula i ustrojstvene cjeline HRM. Vezano za luku Vargarola DPR OS RH predviđa njeno uređenje i rekonstrukciju. 

Kapetan bojnog broda u mirovini Ivica Mandić

Izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap