Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) sa sjedištem u Ljubljani povremeno objavljuje analize određenih političkih i društvenih procesa država članica EU kao i onih koje se nalaze na Zapadnom Balkanu. Te analize obiluju neistinitim tvrdnjama, kao i tvrdnjama koje sadrže određenu razinu istinitosti ali ih autori stavljaju u potpuno pogrešan kontekst čime čitatelje dovode u zabludu.
Taj uradak zadužuje posebnu provjeru većeg broja navoda. Jedan od njih je sljedeći navod:
„Njemačka uplaćuje najviše novca u proračun EU, dok ovisno od načina računanja najviše novca dobivaju Hrvatska i Poljska. Njemačka u proračun EU uplaćuje preko 20 milijardi eura više nego što je iz nje dobiva, Francuska preko 10 milijardi eura. Ukupno deset zemalja, članica EU, više uplaćuje u zajednički proračun EU nego što iz njega povlači sredstava, dok 17 država više dobiva nego što uplaćuje.
Uplate pojedinih država članica u proračun EU temelje na broju stanovnika i snazi njenog gospodarstva. Ukoliko se izvrši uvid koliki udjel svojega ukupnog bruto nacionalnog dohotka (BND) pojedine zemlje uplaćuju, Njemačka je na uvjerljivom prvom mjestu s 0,58% BND-a. Prema tom kriteriju najveći neto dobitnik je Hrvatska, koja od EU-a dobiva čak 3,08% novca od ukupne visine svojega BND-a što godišnje iznosi preko pet milijardi eura i slikovit je pokazatelj, da Hrvatska još uvijek u značajnoj mjeri živi na račun novca EU i njenih poreznih obveznika.“
Provjerili smo ovu izjavu i utvrdili da je NETOČNA.
U ovom se navodu krije nekoliko neistina koje su vrlo opasne s obzirom na namjere s kojima su plasirane:
- 1. Prije svega, valja naglasiti da sami autori navođenjem podatka kako Hrvatska od EU dobiva 3,08% novca od ukupne visine svojega bruto nacionalnog dohotka (BND) ukazuju na netočnost sporne tvrdnje da Hrvatska još uvijek u značajnoj mjeri živi na račun novca EU i njenih poreznih obveznika. Naime, kada bi ta tvrdnja bila točna, čisto logički gledano, ispada da bi 96,92% BND Hrvatske, koji nemaju veze s proračunom EU, bilo neznačajno, a 3,08% predstavlja „značajnu mjeru“. U prilog činjenici da se radi ne samo o netočnom zaključku, već o svjesnoj i namjernoj manipulaciji stavljanjem podataka u krvi kontekst, govori i to da je podatak o „3,08% novca“ popraćen riječju „čak“, što je neprimjereno i neozbiljno.
- 2. Na manipuliranje stavljanjem podataka u krivi kontekst, ukazuje i činjenica da se pozitivan pomak u apsorpcijskim kapacitetima Hrvatske u povlačenju (korištenju) sredstava iz EU proračuna nastoji staviti u negativan kontekst, prikazujući izrazito problematičnom činjenicu da je Hrvatska postala neto primatelj (povlači više sredstava iz EU proračuna nego što uplaćuje – preciznije, nego što je njezin Nacionalni doprinos). Pri tome valja naglasiti da se u hrvatskom političkom životu, još od ulaska u EU (pa čak i do nedavno), periodički pojavljuju kritike o slabom apsorpcijskom kapacitetu Hrvatske za povlačenje sredstava iz EU proračuna te da Hrvatska ne uspijeva financijski u potpunosti iskoristiti članstvo u EU.
- 3. Autori iznose konkretne podatke (novčane iznose u milijunima eura, postotke BND) i tvrdnje (prema kriteriju koliki udjel svojega ukupnog BND pojedine zemlje uplaćuju, najveći neto dobitnik je Hrvatska) bez navođenja primarnog izvora podataka, a niti na koju se godinu podaci odnose, što je metodološki neadekvatno i pogrešno, a čini podatke netransparentnima i vrlo teško ili nemoguće provjerljivima.
- S obzirom na činjenicu da se u tekstu govori o tome da Hrvatska „još uvijek“ u značajnoj mjeri živi na račun novca EU i njenih poreznih obveznika, za pretpostaviti je i bilo bi metodološki korektno i ispravno da su uzeti zadnji dostupni podaci za 2023. godinu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), BND Hrvatske za 2023. godinu iznosio je 77.46 milijardi EUR. Autori teksta navode kako Hrvatska od EU-a dobiva „čak 3,08% novca“ od ukupne visine svojega BND-a što godišnje iznosi preko pet milijardi eura. Od ukupnog BND Hrvatske za 2023. godinu od 77.46 milijuna EUR, 3,08% u apsolutnom iznosu predstavlja 2.39 milijardi EUR, što nije niti blizu pet milijardi eura, a pogotovo nije preko pet milijardi eura. Ukoliko pak autori nisu koristili podatke za 2023. godinu, BND Hrvatske za 2022.godinu prema istom izvoru iznosio je 67.02 milijarde EUR, od čega bi 3,08% u apsolutnom iznosu predstavljalo 2.06 milijardi EUR, što je još manje nego za 2023. godinu. Dakle, očito se radi o korištenju netočnih podataka kako bi se poduprle iznesene netočne tvrdnje i omogućila manipulacija njihovim stavljanjem u krivi kontekst.
- Širenje ovakvih netočnih tvrdnji i neistinito manipuliranje njihovim kontekstom može imati ozbiljne posljedice u smislu podrivanja povjerenja u državne institucije kako na nacionalnoj tako i na razini EU te vezano uz to predstavljati manipuliranje i utjecaj na javno mišljenje i političke stavove pojedinaca i skupina unutar pojedinih populacija (primjerice glasača na izborima).
dr. sc. Miran Čoklo
Ivan Dolanc, mag. forenz.