U nizu hrvatskih medija objavljen je članak o tome kako skandinavske države građanima dijele brošure s uputama za ponašanje u slučaju kriznih situacija i rata, aludirajući na to da u skandinavskim državama vlada svojevrsna panika zbog mogućeg rata.
- N1: Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat (poveznica).
- Index.hr: Tri europske zemlje dijele građanima brošure: "Moglo bi doći do rata" (poveznica).
- Večernji list: Tablete joda, konzervirana hrana, pitka voda... Tri europske zemlje dijele građanima brošure: 'Moglo bi doći do rata' (poveznica).
I niz drugih medija.
Svi hrvatski mediji oslanjaju se na članak objavljen na BBC-u pod naslovom Nordic neighbours release new advice on surviving war (
poveznica).
Kontekst izvješća Europske unije
Komisija Europske unije je 30. listopada 2024. objavila izvješće Safer Together: A Path Towards a Fully Prepared Union (
poveznica). Ovo izvješće izradio je bivši predsjednik Finske, Sauli Niinistö, u ulozi posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.
Cilj izvješća je jačanje otpornosti Europske unije kroz:
1. Bolje upravljanje rizicima: Identifikacija i rangiranje potencijalnih prijetnji, od prirodnih katastrofa do vojnih sukoba.
2. Strateško predviđanje: Predlaganje preventivnih mjera za buduće izazove.
3. Integracija civilnih i vojnih kapaciteta: Naglasak na suradnji između civilnog sektora i oružanih snaga u kriznim situacijama.
4. Podizanje svijesti građana: Edukacija građana o važnosti pripravnosti, uključujući zalihe hrane, vode i otpornost na cyber prijetnje.
Izvješće ne stavlja naglasak isključivo na rat, već se fokusira na širi spektar prijetnji, uključujući klimatske promjene, cyber napade, pandemije i hibridne prijetnje. Sigurnosni izazovi povezani s vojnom agresijom, poput rata u Ukrajini, prepoznati su, ali nisu dominantni aspekt izvješća.
Skandinavske države i distribucija brošura
Švedska
Švedska je još 2018. godine izdala brošuru Om krisen eller kriget kommer ("Ako dođe do krize ili rata"), distribuiranu svim kućanstvima (
poveznica). Ova brošura sadrži upute o spremnosti na različite vrste kriza, uključujući rat, prirodne katastrofe i poremećaje u opskrbi hranom ili energijom.
Zanimljivo, ova je brošura objavljena četiri godine prije početka potpune ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine, što ukazuje na dugoročan pristup sigurnosnim izazovima, a ne na reakciju na trenutne geopolitičke događaje. Hrvatski mediji su tada također izvještavali o ovoj inicijativi (
poveznica). Švedska je sada u fazi distribucije ažurirane verzije priručnika, u kojoj se veliki naglasak stavlja na preporučeno ponašanje tijekom rata, ali i na sve druge oblike kriznih situacija. Više informacija možete pronaći na službenim stranicama Švedske agencije za civilnu zaštitu (MSB) (poveznica).
Norveška
Norveška uprava za civilnu zaštitu (DSB) izdala je 2018. godine brošuru Du er en del av Norges beredskap ("Vi ste dio norveške pripravnosti") (
poveznica). Ažurirana verzija ove brošure distribuirana je krajem listopada 2024. na 2,2 milijuna kućanstava u Norveškoj (
poveznica). Za razliku od švedske verzije priručnika za ponašanje u kriznim situacijama, norveška verzija ne stavlja poseban naglasak na krizne situacije uzrokovane ratnim događajima.
Finska
Finska je 15. studenog 2024. ažurirala svoje smjernice za civilnu zaštitu, dostupne na službenoj stranici finske vlade (poveznica). Kao i u slučaju Norveške, i u finskom priručniku spominju se sve vrste kriznih situacija, pri čemu se ratna opasnost ne naglašava posebno u odnosu na druge vrste opasnosti.
Izjave švedskog ministra civilne obrane
Hrvatski mediji izvještavali su o distribuciji brošura u kontekstu izjave švedskog ministra civilne obrane Carla-Oskara Bohlina. Na konferenciji Folk och Försvar u Sälenu, održanoj u siječnju 2024., Bohlin je izjavio:
"Mnogi su to rekli prije mene, ali dopustite mi da to kažem snagom svog ureda – moglo bi doći do rata u Švedskoj."
Ova izjava izazvala je brojne kritike, uključujući reakciju bivše švedske premijerke Magdalene Andersson, koja je za švedsku televiziju izjavila:
"Iako je sigurnosna situacija ozbiljna, nije kao da je rat pred vratima."
Slične brošure i javno dostupni dokumenti u Hrvatskoj
Još 2016. godine, Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba izdao je upute za slučaj potresa u Zagrebu, tiskane na formatu plakata B1 u 3000 primjeraka, koje sadrže osnovne podatke o potresima, upute o ponašanju u slučaju potresa, kao i postupke koji prethode evakuaciji, a sastavni dio uputa je i karta s prikazom evakuacijskih koridora i prihvatnih i evakuacijskih površina (
poveznica). Brošure su distribuirane u javne objekte na području grada - škole, vrtiće, visokoškolske ustanove, učeničke domove, zdravstvene ustanove, objekte uprave itd.
Slične upute za slučaj potresa (ponašanje tijekom i nakon potresa) postoje i za Grad Split (
poveznica).
Tijekom 2019. godine, Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba izdao je dokument „Procjena rizika od velikih nesreća za Grad Zagreb“ (
poveznica). U njemu se na 258 stranica detaljno obrađuju potencijalni rizici, uključujući potrese, poplave, požare, industrijske nesreće, ekstremne vremenske neprilike, radiološke incidente i epidemije. Grad Zagreb je u tom dokumentu identificirao potrese kao prioritetni rizik, s fokusom na otpornost infrastrukture i evakuacijske planove.
Na mrežnim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a objavljene su detaljne upute za postupanje u najrazličitijim opasnostima, nesrećama i katastrofama (
poveznica), uključujući poplave, potrese, grmljavinsko nevrijeme, požare, jak vjetar, toplinski val, industrijske nesreće te izvanredne nuklearne i radiološke događaje. Također, objavljeni su i brojni letci i brošure za smanjenje rizika od katastrofa (
poveznica), s detaljnim informacijama i preporukama po svakom od mogućih rizika. Na istim mrežnim stranicama objavljene su i upute pod nazivom „Što je važno znati prije nesreće, za vrijeme trajanja nesreće i po završetku nesreće?“ (
poveznica), koje uključuju preporuke za sastavljanje Kompleta za preživljavanje i Obiteljskog plana.
Sugestivne tehnike u medijskim izvještajima
Analizirajući medijske izvještaje u Hrvatskoj, vidljive su sljedeće sugestivne tehnike:
- Izvlačenje iz konteksta: Naglašavanje uglavnom vojnog aspekta brošura, dok se ignorira njihova šira svrha, poput pripravnosti za prirodne katastrofe, cyber napada i epidemija.
- Selektivno biranje činjenica: Odabir informacija koje podržavaju senzacionalističku narativu o "panici" zbog rata, dok se ostali,čak prevladavajući dijelovi izvještaja uglavnom zanemaruju ili sporadično spominju.
- Kadriranje informacije: Postavljanje vijesti u okvir koji implicira isključivo strah od rata, iako se brošure odnose na razne krizne situacije.
- Širenje straha: Fokusiranje na najdramatičniji scenarij (rat) kako bi se izazvala panika ili povećala čitanost.
Zaključak
Švedska, Norveška i Finska objavile su brošure o ponašanju u kriznim situacijama, no hrvatski mediji izvještavali su gotovo isključivo u kontekstu rata, zanemarujući širu svrhu ovih inicijativa. Dok bi se za švedsku brošuru moglo reći da naglašava ratnu opasnost, finska i norveška brošura ne izdvajaju ratnu opasnost u odnosu na druge vrste kriznih situacija. Brošure promiču sveobuhvatan pristup kriznoj pripravnosti, a ne samo pripremu za vojne sukobe. Sugestivno izvještavanje može potaknuti strah i nesigurnost među građanima te stvoriti iskrivljenu percepciju stvarnih motiva ovih inicijativa.